Ruski jezik je veoma bogat starim frazeološkim jedinicama sa dalekom istorijom. Oni ne samo da ukrašavaju naš govor, već i pomažu da preciznije izrazimo svoje misli. Značenje "neslanog slapkanja" također je ukorijenjeno u drevnoj Rusiji.
Istorija frazeologije
Danas je sol dostupna u svakom domu. Hrana se soli zbog ličnih preferencija i preporuka recepata, a ne radi uštede na ovom vrlo uobičajenom proizvodu.
Od 9. do 16. veka u Rusiji je postojala potpuno drugačija slika. Kako kažu istoričari, so je bila veoma redak i vredan začin, a bila je i veoma skupa. Razlog tome je nedostatak izvora proizvodnje proizvoda u državi. Moralo se uvoziti iz drugih zemalja, ali put je bio dug i težak. Situaciju nisu popravili razbojnici, koji su aktivno trgovali na putu Čumaka, i visoki porezi na uvoz robe. Iskopavanje soli u samoj državi počelo je tek u 15. veku.
Danas domaćica soli jela u procesu pripreme. U Rusiji, međutim (zbog takve nestašiceproizvod) hrana se solila u svaki tanjir posebno. Često je to radio sam vlasnik, svojom rukom. Šef je pored sebe posadio željene i poštovane goste. Što je osoba bila bliža vlasniku, to se njegovo mjesto smatralo časnijim. Nastojeći da posjetitelju iskaže posebnu naklonost, vlasnik je mogao čak i dobro posoliti jelo. Smatralo se lošim oblikom pustiti gosta da ode a da ga ne nahrani, ali je bilo dozvoljeno ne soliti serviranu hranu. Zbog toga su oni koji su sjedili s druge strane stola često odlazili nakon što su jeli posnu hranu, shvaćajući da nisu dobrodošli u kuću. Ovako se pojavilo značenje "neslanog srkanja".
Upotreba frazeologije u književnosti
Kada se koristi u narodnom govoru, frazeologizmi nisu mogli a da ne utiču na folklorna djela. Narodna pripovijetka "Lisica i ždral" slikovito opisuje situaciju i koristi izraz "ne slano gutljao". Nakon neprijaznog dočeka lisice, ždral joj je uzvratio istim novčićem. Vlasnik je pripremio ukusno pečenje, ali ga je stavio u vrč sa uskim grlom. Bez obzira na to kako je gost pokušao da dohvati poslasticu, ona je "otišla kući kao da je pijuckala slano."
Ova priča slikovito ilustruje upotrebu frazeologije u stara vremena. Lisica je otišla u posjetu, nadajući se toploj dobrodošlici, uprkos svojoj lukavosti, ali je otišla u gorkom razočarenju.
Šta znači izraz "neslani klobas"
Ranije se frazeologizam koristio za određivanje neprijateljskog prijema kada bi gost ostao bez časti i pažnje. O takvom posjetiocu se također govorilo da je onostao bez ičega. Kada je ustanovljen dolazak soli u Rusiju, značenje "pijuckanja bez soli" nije izgubilo svoju popularnost.
Danas, koristeći ovu stabilnu frazu, daje se značenje razočarenja, prevarenih nada. Značenje "neslanog srkanja" povezano je sa neopravdanim očekivanjima. Onaj ko nije postigao željeni rezultat odlazi bez soli.
