Ruski jezik, kao i svi drugi jezici svijeta, ima svoje bogatstvo i prenosi se s generacije na generaciju. Ova vrijednost su stabilni izrazi, čije je značenje odavno postavljeno i svima je jasno: poslovice, izreke, frazeološke jedinice. Svaki jezik ima svoje izreke, a ponekad se ista poslovica prevodi s jednog jezika na drugi, čak i mijenjajući znakove. Nedavno se u politici, da bi se opisala situacija u svijetu ili u pojedinoj zemlji, koristi izreka "i vuci siti i ovce site".
Upotrebom poslovica, izreka i frazeoloških jedinica u svom govoru, osoba pokazuje da dobro poznaje kulturu naroda. Uostalom, iz narodnih priča su uzeti mnogi stabilni izrazi, koji se pamte i vole zbog svoje svjetline i slikovitosti. Kada osoba pravilno, i što je najvažnije, kompetentno koristi stabilne okrete u govoru i pisanju, to je znakobrazovanje i govorni bonton. Kada se govorni preokret koristi na mjestu, u pogrešnom području upotrebe ili s pogrešnim značenjem, to može dovesti do govorne greške i incidenta u razgovoru. Koristeći frazeološke jedinice potrebno je uzeti u obzir stil razgovora, semantičko opterećenje i stilska svojstva.
Na televiziji i u novinarstvu, za opis političkih promjena, često se koristi frazeologizam "i vukovi su siti i ovce site". Značenje ovog izraza i problem koji se opisuje ne poklapaju se uvijek. Odakle dolazi ovaj izraz i šta znači?
Poslovica ili izreka?
Reči "izreke" i "izreke" se često koriste zajedno, a mnogi veruju da imaju isto značenje. S jedne strane, to je tačno. Ako kažemo da je "vukovi siti, ovce sigurne" poslovica, niko se neće svađati i tvrditi da je to poslovica. Uostalom, ove dvije pojave nose skriveno značenje, sažete su, sažete po sadržaju, ponekad se rimuju, ukazuju na nedostatke ili ohrabruju osobu.
Ne postoji jasna klasifikacija fraza, ali postoje određene razlike.
Poslovica je potpuna rečenica koja naglašava neku radnju i izgrađena je prema nekoj logici. Postoji moral u poslovici, učenje o nečemu, pozadina nečega. Najčešće postoje dva dijela, a drugi je, takoreći, zaključak iz prvog. Neke poslovice imaju autora, zna se odakle je ovo preuzeto.
Na primjer, mogu se navesti sljedeće poslovice: "ne govori gop,dok ne preskočiš", "ne poznavajući ford, ne guraj glavu u vodu", "idi sporije - nastavićeš".
Izreke nisu rečenice, one su neka vrsta izraza za opisivanje fenomena ili uzorka. Ovdje nema radnji, već je jednostavno opisana činjenica šta se dogodilo. Ne postoji moralnost ili doktrina. Izreke su preuzete iz narodnih izreka ili je autor nepoznat.
Na primjer, mogu se navesti sljedeće izreke: "dvije čizme - par", "papir će sve izdržati", "za budale zakon nije pisan".
"I vukovi su siti, i ovce sigurne": značenje frazeologizma
Frazeologizmi su stabilni izrazi koji se uvijek koriste u prenesenom značenju. Za frazeološke jedinice, upotreba hiperbole i alegorije je prirodna. Imaju i tačnost u iznošenju činjenica, neke frazeološke jedinice se koriste kako bi se prikazalo životno iskustvo, položaj i odnos prema svijetu. Ovi izrazi su stabilni i ne mijenjaju se. Neke frazeološke jedinice su preuzete iz narodne mudrosti, njihovi autori su nepoznati, dok su druge poznate po svojim otkriocima.
Frazeologizam "i vukovi su siti i ovce sigurne" znači simulirano, vidljivo blagostanje, gdje kao da niko nije povrijeđen.
Iz prethodno rečenog možemo zaključiti da ova izjava najvjerovatnije nije poslovica, već spada u kategoriju izreka ili frazeoloških jedinica.
Značenje izreke
Veoma dobra i vitalna izreka "i vukovi su siti i ovce site" ima dvosmisleno značenje. Koriste se vuk i ovcene samo u izrekama i frazeološkim jedinicama, već su i junaci raznih bajki i priča. Čak iu biblijskim pričama ovca je bila prototip pravednika i povjerljive osobe, a vuk prototip grešnika i zavodnika. To su dvije strane koje se nikada ne mogu složiti, uvijek imaju kontradiktornosti.
Ovo je izreka o mudrosti, o tome da se uvijek bezbolno može izvući iz bezizlazne situacije. Možete se oko nečega dogovoriti, ponekad prekoračiti svoje principe, ali pritom ništa ne izgubiti ili žrtvovati. Prilikom njegove upotrebe, izreka "i vuci siti i ovce siti" malo je preinačena, pojavio se završetak "i pastiru vječna slava". Na kraju krajeva, pastir je taj koji pati tokom ove borbe između vuka i pastira.
U savremenom svetu ova izreka se koristi za opisivanje ljudi koji ostvaruju različite ciljeve, a svako misli da je u pravu, ne želi da pravi ustupke. A pastir je osoba koja je pronašla kompromisno rješenje problema, a da nije uvrijedila nijednu stranu.
Etimologija porijekla izraza
Kao što je već spomenuto, vukovi i ovce se spominju u Bibliji, ali je poznato da su ove životinje ušle u poslovicu iz drevnih metaforičkih izreka, gdje su se suprotstavljali vukovi i ovce ili jaganjci. Izraz je u ruski jezik došao iz onih mjesta gdje je bilo najviše pašnjaka sa ovcama, iz beskrajne Salske ili Mozdočke stepe. Pastiri su znali za problem nestalih ovaca iz stada i odmah su rekli manje grla. Uostalom, za gubitak ovaca, pastir moranadoknaditi vlasniku troškove životinje. Odavde je došao pametni pastir.
Upotreba riječi "vuk" i "ovca" u drugim popularnim izrazima
U mnogim frazeološkim obrtima tipa "i vuci siti i ovce site" značenje frazeološke jedinice je gotovo isto kao i poslovica. Ali još uvijek postoji veliki broj postavljenih izraza s riječju "vuk". Najsjajniji i najkorišćeniji je "vuk u ovčjoj koži". Ovaj izraz je takođe preuzet iz biblijskih priča i pokazuje da se loš čovjek može pretvarati da je ljubazan kako bi ostvario svoje planove, ali se od toga ne može očekivati ništa dobro.
"Vuk neće skupiti ovce." "Vukovi mirišu tamo gdje ovce spavaju." Ove dvije frazeološke jedinice također opisuju nesklad između karaktera dviju životinja, činjenicu da su ovce plijen vukova i da nikada neće postati prijatelji.
