Ruski je najbogatiji jezik na svijetu. Zato je čak i svakodnevni govor ruskog čovjeka ispunjen zgodnim poređenjima i frazeološkim jedinicama. Ovo omogućava osobi da figurativnije prenese emocije, osjećaje i stanja uma. Stoga su popularni izrazi u našoj zemlji rasprostranjeni u velikom broju.
Šta je frazeologizam?
Ovo su stabilne fraze koje nemaju autora. Može ih koristiti svako i znak su pismenosti i intelektualne prosvećenosti sagovornika. Ako govornik koristi popularne izraze do tačke, kao što su, na primjer, "Sjedi u lokvi", "Oštri zub", onda možemo sa sigurnošću reći da je takva osoba načitana.
Nijedna fraza ili izraz naknadno ne postaje idiom. Da biste to učinili, mora imati nekoliko karakteristika, od kojih su glavne figurativnost i kratkoća. Grupa riječi treba precizno opisati znak predmeta ili radnje kako bi čvrsto ušla u leksikon ljudi.
Frazeologizmi su okreti govora. To znači da uz njihovu pomoć osoba pokušava jasnije i ispravnije prenijeti svoju misao, kao i postićirazumijevanje u razgovoru sa drugim ljudima. Često i ne primjećujemo da koristimo popularne izraze u svakodnevnom životu. Ovo dokazuje činjenicu da su frazeologizmi čvrsto integrirani u naš govor i da su samostalni dio jezika.
Izraz "oštriti zube"
Ova fraza je idiom. Ovo se može dokazati korištenjem znakova bilo koje fraze kao argumenata.
Dakle, sljedeće karakteristike će pomoći u razlikovanju frazeologizama od fraza:
- Frazeologizam je potpuna semantička jedinica jezika. To znači da se koristi gotov, a ne izmišljen od strane osobe u toku pisma ili razgovora. Ljudi koriste izraz "Oštriti zub", a sagovornici odmah shvate o čemu se radi.
- Frazeologizmi su osmišljeni da podstaknu sagovornika na neku akciju ili izazovu određene emocije u njemu.
- Frazeološke jedinice se sastoje od dvije ili više riječi, njihova struktura je konstantna.
Na osnovu prikazane liste znakova, sa sigurnošću se može reći da je predstavljena fraza frazeološka jedinica.
"Zub se oštri": značenje izraza
Mnogi popularni izrazi imaju nekoliko interpretacija. I idiom "oštrite zube" nije izuzetak.
Prvo i glavno značenje fraze koristi se da kaže o osobi koja je ljuta na drugoga, akumulira bijes i gaji zlu namjeru protiv nekoga. Takođe možete reći da "oštriti zube" znači mrzetinekoga i nastojte nauditi toj osobi.
Drugo tumačenje je skoro potpuno suprotno prvom. Dakle, drugo značenje izraza "oštrenje zuba": žudjeti, imati veliku želju da nešto dobijete.
Porijeklo izraza
M
Mnogi idiomi došli su nam od davnina. Stvorila ih je narodna mudrost. Zbog toga su frazeološke jedinice preuzete iz narodnih priča, pjesama, poslovica i izreka. Vekovima su se izrazi prenosili s usta na usta i tako su postali uobičajeni. Sada je nemoguće sa sigurnošću imenovati razlog nastanka ove ili one frazeološke jedinice, ali lingvisti i naučnici iznose verzije i teorije o pojavljivanju fraza u ruskom jeziku.
Zauzvrat, idiom "oštriti zub" ima ne samo nekoliko značenja, već i nekoliko teorija porijekla.
Prva teorija. Tokom lova postavljane su zamke za hvatanje medvjeda. Zamka mora da funkcioniše tako da nelovac ne ugrozi sebe. Kako bi se spriječilo da medvjed pobjegne, zubi zamke su vrlo oštro naoštreni. Odatle potiče idiom "oštriti zube", što je značilo da se sprema napad na nekoga, dovodeći njegov život u opasnost.
Druga teorija je povezana sa plemenom Vikinga, koje je živjelo u antičko doba. Prilikom iskopavanja njihovih masovnih grobnica otkrivena je jedna zanimljiva, ali ujedno i zastrašujuća karakteristika. Na zubima svakog sahranjenog Vikinga bili suzarezi, zarezi, oštećenja. Arheolozi su sugerisali da su neprijatelji Vikinga na taj način "obilježili" svoj plijen, ukazujući ko je počinio određeni čin. Stoga je vjerovatno da je ova frazeološka jedinica nastala iz užasnog rituala davnih vremena.
Dakle, nemoguće je tačno reći kako i kada se taj izraz pojavio, ali obje teorije dokazuju da je značenje izraza "oštriti zub na čovjeka" prilično negativno.
Primjeri govora
Frazeologizam "oštriti zub" se često koristi u govoru. Štaviše, ovaj izraz se ne može bezuslovno pripisati ni kolokvijalnom ni književnom stilu. To znači da se može koristiti i u umjetničkom djelu i u običnoj svakodnevnoj komunikaciji.
Ekaterina Vilmont u svojoj knjizi "Tajna zelenog majmuna" napisala je:
"Ali umjesto da ide u kino, diskoteke i šetnje, ona se nađe u vrtlogu čudnih i zastrašujućih događaja. Neko je očito naoštrio zub na nju i Matildu."
Ovdje možete vidjeti kako se frazeologija koristi u značenju "naljutiti se na nekoga, nastojati nauditi".
Sljedeći primjer N. Leikina ilustruje upotrebu iste frazeološke jedinice, ali u drugom značenju:
"On je dobar momak. Celo naše selo se ljuti na njega."
Frazeologija ovdje znači pokušati dobiti nekoga ili nešto.
