Vojni izrazi su prilično velika grupa riječi u jeziku. Osnovna svrha ovog vokabulara je da označi objekte, pojave i pojmove koji se odnose na osvajanja i odbranu – centralne teme u istoriji i politici svih vremena i naroda.
Dodjela vojne terminologije
Vojni termini i definicije su dio otvorenog dinamičkog jezičkog sistema koji je podložan određenim promjenama i živi u skladu sa posebnim zakonima razvoja.
Od davnina, kada je vojna nauka došla do izražaja, uobličio se u poseban sistem, tezaurus posebnih nazivnih termina koje koriste vojni stručnjaci u ratnim situacijama iu svakodnevnom životu vojske počeo je da se proširiti: lokalni rat, ideologija i propaganda, oružje, borbena obuka. Sa sve većom složenošću vojne opreme i razvojem taktičkih i strateških sposobnosti, novi nazivi su se počeli pojavljivati i fiksirati u jeziku: desant, vojna avijacija, nuklearne snage. Taktički zastarjeli objekti postepeno prelaze u kategoriju historizama: balista, gaziri, tablica o rangovima, konjica, vojnik Crvene armije. Postoji i integralno nedeljivo "jezgro"univerzalni termini koji su preživjeli stoljeće: vojnik, kapetan, flota, medalja, pobjeda.
U svojoj osnovnoj svrsi, vojna terminologija služi interesima društva i države, jer je povezana sa fluidnim procesima u političkom životu (i spoljašnjim i unutrašnjim).
Klasifikacija vojnih termina i definicija
U savremenom svijetu vojni termini i koncepti, kao i objekti koje oni označavaju, nalaze se u stanju dinamičnog razvoja u kontekstu kontinuiranog naučno-tehnološkog napretka. Ipak, unutar specifičnog područja kojem je dodijeljen, termin ostaje stabilna jedinica koja ne mijenja svoje značenje.
Među vojnom terminologijom uobičajeno je razlikovati sljedeće grupe:
- vojno-politički termini (strateški, taktički);
- vojno-diplomatski termini (organizacijski);
- vojno-tehnički termini (odnosi se na različite vrste oružanih snaga i rodove službe).
Razvoj terminologije na ruskom
Poreklo vojne terminologije u staroruskom jeziku može se pratiti na primeru teksta "Priča o pohodu Igorovom" (verovatno 1187). Pošto je "Riječ" posvećena vojnom pohodu, ovdje su bogato predstavljeni vojni termini njihovog vremena: puk, grdnja, vod, vojska, šlem, štit, koplje, luk, strijela, itd.
Dalje, u 17. veku, kako se jezik razvijao, u njega su počele da prodiru pozajmljenice-latinizmi i germanizmi. Dakle, u prijevodu njemačke knjige "Umijeće ratovanja pješadije" (objavljene 1647.) postojimnogi njemački vojni termini koji još uvijek postoje: mušketir, vojnik, zastavnik, kapetan, itd.
U toku vojne interakcije i uspešnih osvajanja u XI-XVII veku. vojni leksikon obogaćen je riječima iz turskog jezika: tobolac, bešmet, straža, itd.
U doba Petra Velikog ruski jezik je obogaćen vojnom i pomorskom terminologijom zahvaljujući aktivnoj reformatorskoj aktivnosti prvog ruskog cara. Zahvaljujući razvoju brodogradnje i pozajmljivanju naprednih tehnologija sa holandskog i engleskog jezika, pomorski termini su prodrli, i sada su relevantni u vojnim poslovima: raid, flota, zastava, plovni put, čamac, let (holandski), čamac, brig, vezir (engleski).
Francuska i Nemačka, čije su vojske bile u periodu XVIII-XIX veka. najorganizovaniji i najobučeniji, uneli su u naš govor takve vojne izraze kao što su vojska, bataljon, garnizon, kočija, napad, desant, kapetan, marš, mina, konjica, kurir, saper, eskadron (francuski), kaplar, juriš, stražarnica, bandolijer, logor (njemački) itd. Jezički kontakti doprinijeli su da karbonari, kavalir, barikada, bastion, arsenal itd. potiču iz italijanskog jezika.
U savremenom ruskom jeziku većinu pozajmljenica uveo je engleski jezik i njegova američka varijanta. To su uglavnom vojne profesije i vojna oprema, čiji termini i definicije imaju analogije na ruskom: helikopter - helikopter, snajper - strijelac, podmornica - podmornica, avijatičar -pilot, itd.
Leksikografija vojnih termina
Prikupiti smislen "vojni" arsenal jezika, sastaviti rječnik vojnih termina, nije lak zadatak. S jedne strane, to otvara domete istorijskog pamćenja jezika, s druge strane, postoji specifična hitna potreba za kodifikacijom i sistematizacijom, koja se, između ostalog, odnosi i na pravnu stranu vojnog života društva..
Autorski tim pod glavnim uredništvom D. O. Rogozina pripremio je 2011. godine veliki naučni rad - jedinstveni rječnik-priručnik "Rat i mir u pojmovima i definicijama". Ovaj rečnik vojnih termina posvećen je svim grupama specifične terminologije koje smo prethodno nazvali. U njemu su bili oličeni članci posvećeni posebnim nazivima u okviru različitih sekcija - tema rata i mira, vojnih poslova, vojne istorije, savremenih aktuelnih pitanja nacionalne i međunarodne bezbednosti. Tako, na primjer, Rječnik tumači vojno stanje - izraz koji se široko čuje čak iu mirnim područjima:
vojno stanje - strateško raspoređivanje oružanih snaga u skladu sa zahtjevima rata (tj. dovođenje do najviših nivoa borbene gotovosti)
Pojmovni sistem Rječnika otkriva probleme vojne nauke i teorije ratova, historiju i klasifikaciju Oružanih snaga i sredstava naoružanja, kao i ekonomiju, geografiju, pedagogiju, historiju i pravo koji se odnose na ovo područje.
Vojni izrazi u sistemu "živog" jezika
Kao što znate, život ne stoji. U savremenom svijetu vojni termini, kao i objekti koje oni označavaju, su u stanjudinamičan razvoj u kontekstu kontinuiranog naučnog i tehnološkog napretka. Posebnu poteškoću predstavlja sistematizacija tako ogromnog korpusa leksema: prema L. F. Parparovu, broj zaliha u modernim oružanim snagama dostiže oko 3 miliona artikala.
Osim toga, zapaženo je da se aktiviranje "reprodukcije" specifičnih pojmova i definicija dešava tokom militarističkih "ispada", odnosno tokom perioda oružanih sukoba, revolucionarnih prevrata, sukoba na etničkoj i vjerskoj osnovi: terorizma, separatizam, "Bandera", mučenici, "samoubilački pojas" itd.
Vojna terminologija u govoru
Sfera upotrebe vojnih termina nije ograničena na štab i kasarne, liniju fronta i pozadinu, - na stranicama popularnih novina i časopisa, televizijski programi pokrivaju politička dešavanja, stanje u domaćoj vojsci, vojnih sukoba i, naravno, autora-vojnog novinara ne možete bez posebnog rječnika.
Lingvista S. G. Ter-Minasova napomenula je da je u rječniku ruskog književnog jezika predstavljena "rezerva" od 98 opcija za označavanje fizičkog nasilja, a samo 11 riječi i fraza za izražavanje ljubaznosti i poniznosti. Iznenađujuće, čak iu svakodnevnoj upotrebi jezika krije se značajan arsenal "kopalja i strela".
Uloga metafore u vojnoj terminologiji
Smatrajući istoriju čovječanstva kao kontinuiranu "istoriju ratova", može se primijetiti da je vojni rječnik prodro u mnoga područja života (politika,diplomatija, novinarstvo, privatni razgovori i svakodnevna komunikacija), zaplićući ih mrežom metafora: borba za čistoću, rat perom; maske za lice se u šali nazivaju "velikim oružjem" u arsenalu ženske nege kože, itd.
B”, teški sistem bacača plamena TOS-1 “Pinokio”, interkontinentalni strateški kompleks “Topol-M” itd.
Prenos značenja u vojnoj terminologiji često se zasniva na asocijativnom utisku ili iskustvu osobe. Stoga se za izražavanje koncepta koriste riječi koje izražavaju obično ime ili koncept: mina; "gusjenice" tenka; "Smrtonosna kosa" (mitraljez za vrijeme Prvog svjetskog rata); tenk, kada (tenk za vreme Prvog svetskog rata), Car-tenk, Rook (avioni Su-25).
Problem prevođenja vojnih termina
Prilikom prevođenja stranih tekstova koji sadrže vojne termine i definicije, često nastaju poteškoće zbog jezičkih nedosljednosti uzrokovanih:
- nedostatak analogije između koncepta i stvarnosti (vojska je kopnena vojska, a ne vojska);
- nedosljednost ili nepotpuno podudaranje termina (Vojna akademija je vojna škola, a ne vojna akademija);
- razlike u sistemima činova oružanih snaga različitih zemalja;
- razlike u rasporedu organizacijskih i kadrovskih struktura(trupa u vojsci Ujedinjenog Kraljevstva je vod, au vojsci SAD-a to je izviđačka četa);
- kratak "životni period" pojedinih pojmova (na primjer, rječnici pojmova Prvog i Drugog svjetskog rata značajno se razlikuju, iako je između njih prošlo manje od 30 godina);
- značajan broj skraćenica i skraćenica koje je teško dešifrirati;
- obilje žargonskih izraza (Noge su mi suhe - letim iznad zemlje; Bez radosti - meta nije otkrivena).
