Jedna od značajnih karakteristika ruskog jezika je njegova sposobnost upotrebe riječi u prenesenom smislu. Transfer je direktna posljedica dvosmislenosti. Riječi u jeziku mogu biti jednoznačne i polisemantične. Polisemija se odnosi na sposobnost jedne riječi da označi različite predmete ili pojave. Značenja polisemantičkih riječi imaju zajedničko semantičko jezgro i međusobnu povezanost. Polisemantičke riječi imaju početno ili primarno značenje i niz izvedenica koje su nastale kasnije.
Formiranje novih značenja postaje moguće zahvaljujući fenomenu transfera. Lingvisti su ustanovili 2 vrste prenosa imena. Prvi je prijenos susjedstvom ili metonimijom. Metonimiju karakterizira prenošenje imena, zamjena dijela cjelinom ili obrnuto. Razmotrite primjere.
| Figurativno značenje riječi | Direktno značenje |
| žena u samurovima | nosi bundu |
| championship gold | zlatna medalja |
| čas je ostao nakon časa | svi studenti su ostali |
| plavaOgrlice | radnici |
| Peking je poslao poruku | kineska vlada |
| drži jezik za zubima | prestani to govoriti |
Drugi tip je transfer sličnosti, ili metafora. Dva objekta ili fenomena imaju zajedničku osobinu. Takav znak može biti boja, veličina, oblik, ljudska percepcija, funkcionalna svrha. Zamislimo direktno i figurativno značenje riječi. Primjeri za poređenje su dati u tabeli ispod.
| Direktno značenje | Prenosivi |
| otkucaj srca | army beats |
| traka za kosu | putna traka |
| oštra igla | oštar um |
| muzičar bubnjanje | kiša bubnjanje |
| čopor vukova | pogled vuka |
| planina prekrivena snijegom | planina kofera |
| sečenje bora | nag supružnik |
| gorki lijek | gorka sudbina |
| mlijeko kuhano | kipio je od ljutnje |
| mješavina sedimenta | ostatak nakon razgovora |
U kolokvijalnom govoru ljudi često koriste figurativno značenje riječi kako bi poboljšali ekspresivnost, svjetlinu komunikacije. Mogu se koristiti nazivi životinja: lisica - lukava, ovan - tvrdoglava, slon - nespretna, mrav - vrijedan, orao - ponosan. Nije neuobičajeno da figurativna značenja vremenom gube svoju figurativnost i počnu da se doživljavaju kao direktna. Prenosno značenje riječi već se izgubilo u frazama kao što su: kapa gljive, kapa za nokte, pramac čamca, noga stolice. U modernim rječnicima, ova značenja su dodijeljena riječima i naznačena su kao funkcionalna direktna značenja.
Možda je faktor ekonomije odigrao određenu ulogu u pojavljivanju transfera - prirodno je da čovjek sebi olakša život i, uzimajući za osnovu već postojeću riječ, tražio je novu pojavu u svijetu oko sebe koju bi mogao opisati ovom riječju. Možda je ljudska mašta kriva za ovaj fenomen. Dobivši jednom okrugli komad sira od ovčijeg mlijeka, domaćica je s pravom primijetila da je njegov oblik izuzetno sličan glavi.
Prenosno značenje riječi karakteristično je ne samo za ruski jezik. Ovaj fenomen je svojstven mnogim evropskim jezicima. Na engleskom, na primjer, ova jezička funkcija je pravi izazov za studente koji počinju da je uče. Često je značenje riječi moguće razumjeti samo kroz kontekst, jer riječ može djelovati kao različiti dijelovi govora. Ipak, prijenos obogaćuje svaki jezik, čini ga figurativnim, živahnim i sočnim.
