Naš jezik je višestruk i bogat. Ponekad, koristeći određenu riječ, ne razmišljamo o granicama njenog značenja. Znamo da je Zemlja ime naše planete, a zemlja je dio njene površine, zemlje, tla. Takođe, svi znaju da je svijet cijeli sistem koji nas okružuje, a istovremeno svijet je odsustvo neprijateljstva, život bez rata. Neke semantički različite interpretacije izražavamo istim leksičkim jedinicama, a to su riječi s više značenja. Hajde da saznamo zašto se to dešava.
Zašto u jeziku postoje riječi koje imaju više značenja?
Drugi lingvista A. A. Potebnya, koji je živeo u 19. veku, u svojoj monografiji "Misao i jezik" napisao je da se razvoj ljudskog govora kreće ka većoj apstrakciji.
Kada su naši daleki precinaučili da izražavaju svoje želje i emocije uz pomoć zvukova, još nisu znali šta su geometrija i periodni sistem, nisu pravili razliku između pojmova „loše“i „strašno“, „dobro“i „odlično“. Prve riječi su nazivale predmete, pojave i osjećaje, sposobnost označavanja i izražavanja koja je bila neophodna u svakodnevnom životu. Na isti način, deca koja tek uče da govore prvo koriste jednostavne reči kao što su „mama”, „tata”, „dom”, „sto”, pa tek onda razumeju šta znače dobrota, radost, mržnja, ljutnja.
U toku razvoja sposobnosti drevnog čoveka za figurativno i analitičko mišljenje, postalo je neophodno doći do novih oznaka za novonastale pojmove. Ponekad su se kao takve oznake koristile riječi koje su već postojeće u jeziku, koje su, međutim, dobile novo značenje. Ali istovremeno je sačuvano izvorno značenje ovih riječi. Ovako se pojavilo mnogo riječi sa više značenja.
Kako pravilno imenovati tokene sa više značenja
U lingvistici se riječ koja ima više značenja naziva polisemantičnom. Ovo je termin ruske lingvistike, au stranoj nauci takve se riječi nazivaju polisemičnim (od grčkog polis - "mnogo", i semanticos - "označavanje").
Ruski akademik VV Vinogradov nazvao je polisemiju sposobnost jedne riječi da prenese različite informacije o objektima i pojavama ekstralingvističke stvarnosti. Istovremeno, treba reći da se značenje inherentno riječi, njenoj materijalno-semantičkoj ljusci naziva leksičkimvrijednost. Iznad su primjeri tumačenja riječi koje imaju nekoliko leksičkih značenja. Međutim, malo ljudi zna da riječ "mir" nema dva, već sedam značenja! Ovo možete provjeriti koristeći Ozhegov objašnjavajući rječnik.
Polisemija i homonimija
U lingvistici, kao iu svakoj drugoj nauci, postoje koncepti koji su diskutabilni. Tako su, na primjer, A. A. Potebnya i R. Yakobson vjerovali da riječi s više značenja ne postoje, jer ako je leksema pod nekim okolnostima počela označavati drugi predmet ili pojavu, onda je potpuno promijenila svoje semantičko jezgro.
Međutim, u tradicionalnoj gramatici, koncepti polisemije i homonimije se i dalje razlikuju, iako se često brkaju u internet resursima.
Vjeruje se da riječi koje imaju više značenja i dalje zadržavaju svoje semantičko središte u svakoj interpretaciji, određenu reprezentaciju koja leži u samom korijenu strukture leksičke jedinice. Pretpostavlja se da polisemičke riječi imaju kontinuitet značenja, dok homonimi nemaju. Na primjer, dizalica i slavina u kuhinji, napomena "sol" i kuhinjska sol su homonimi, a ne polisemantičke riječi, jer između njih nema nikakve semantičke veze.
Kako nastaje polisemija riječi
Vjeruje se da se polisemija javlja na tri glavna načina:
- Uz pomoć metaforičkog prijenosa. Metafora je promjena u značenju riječi na osnovu sličnosti nekoliko objekata. Na primjer: zrno pšenice je zrno istine.
- Kadapomoć metonimije. Metonimija se shvaća kao prijenos značenja jedne riječi na drugu po principu prisutnosti semantičkih veza između dva pojma. Na primjer: jelo od skupog porculana je ukusno jelo francuske kuhinje.
- Uz pomoć sinekdohe. Mnogi lingvisti smatraju da je sinekdoha poseban slučaj metonimije. Ovaj izraz se odnosi na prenošenje naziva dijela na cjelinu. Na primjer: "rodno ognjište" umjesto "rodna kuća" i "povratak kući iz Amerike" umjesto "povratak u Rusiju" (ako to znači dolazak u svoju zemlju, a ne konkretno u svoj dom iz tuđeg doma).
Primjeri polisemantičkih riječi
Može se pretpostaviti da se ime naše planete - Zemlja - pojavilo drugi put iz imena zemlje, tla. Uostalom, ljudi i sisari postoje na kopnu, to je njihovo pravo stanište. A ime naše planete nastalo je uz pomoć metonimijskog prijenosa, odnosno, oznaka dijela površine prenijeta je na cjelinu. Takođe kažemo, na primjer, da razred pažljivo sluša nastavnika, znači ne prostoriju, već učenike u njoj.
Malina je ono što zovemo bobice, kao i grm na kojem rastu. Polisemija se ovdje razvila po principu sinekdohe. Ali kolokvijalno značenje riječi "malina" - "lopovska jazbina" je prije homonim za druga dva primjera njene upotrebe.
Šta znači riječ "prefiks"?
Možete li odmah reći da li riječ "prefiks" ima jedno ili više značenja? Odškolskog kursa ruskog jezika, svi znaju da je to naziv dijela riječi koji prethodi korijenu i služi za promjenu značenja leksičke jedinice. Ova imenica je izvedena od glagola "štapiti" i zapravo imenuje sve što je "prikačeno", što stoji pored nečega.
U objašnjavajućem rečniku ruskog jezika zabeležena su dva značenja ove reči:
- kasetni dek koji pojačava snagu zvuka;
- morfem, prefiks;
- prefiks prije 10-15 godina nazivan je i posebnom instalacijom za virtuelne igre.
Jezičke igre riječi zasnovane na polisemiji i homonimiji
U svakom razvijenom jeziku postoje riječi koje su identične po obliku, ali različite po značenju. Kombinacija takvih leksičkih jedinica u jednom tekstu koristi se za stvaranje komičnog efekta, igre riječi - igre riječi. Pokušajte objasniti na čemu se zasniva komični efekat sljedećih fraza:
- Košeno koso koso.
- Golio je peć cijelu noć. Do jutra se udavila.
- Papagaj nas, papagaj.
- Naučio je stih i stih.
U ovim frazama, komični efekat je zasnovan na homonimiji određenih oblika riječi. Ali u isto vrijeme, rječnički oblici ovih leksičkih jedinica se razlikuju. Dakle, u prvom primjeru koriste se riječi "kositi", "koso", "pljunuti". "Koso" kao pridjev znači "neravno", "krivo", a "koso" kao imenica je kolokvijalni naziv za zeca. U drugom primjeru koristi se polisemija riječi "utopiti": zapaliti vatru, uroniti duboko uvode. U trećem primjeru koriste se homonimi: papagaj kao imenica je ime ptice, papagaj kao imperativ od glagola “plašiti”. I na kraju, u četvrtom primjeru, igra riječi se zasniva na podudarnosti prošlog vremena glagola "to subside" i imenice u nominativu "stih" (red u poeziji)..
Nije uvijek lako odrediti da li ima jedno ili više značenja riječi. Korijen leksema i analiza konteksta upotrebe mogu pomoći da se utvrdi jesu li dotične jedinice polisemantične ili homonimne.
Vježba u tumačenju značenja polisemantičkih riječi
Zadatak: pogledajte donju listu i pokušajte sami utvrditi da li jedna ili više riječi imaju značenje istaknutih riječi: ormar, lisica, auto, put, ruka, jezgro. Objasnite svoj izbor. Koliko značenja možete identificirati za svaku riječ?
Sve navedene riječi imaju nekoliko leksičkih značenja:
- Ormar se odnosi na odevne predmete, kao i na prostoriju u kojoj se čuvaju.
- Lisica je životinja i istovremeno lukava osoba. Dvosmislenost se razvila zbog činjenice da su u davna vremena (i u selima - i sada) lisice noću, kada ih niko ne vidi, prodirale u ljudske nastambe i štale da kradu hranu.
- Auto je i vozilo i tehnička oprema.
- Put je i put na zemlji, i vazdušna komunikacija, i metaforički ljudski život.
- Ruka - dio tijela i rukopis.
- Jezgro je i središnji dio nečega i osnova bilo čegakretanja, kao što je vojska.
Nekoliko zadataka za logiku
Pogledajte fraze ispod. Možete li pogoditi šta im je zajedničko:
- post diplomata i kiseli krastavci;
- zračenje sunca i klasa aristokrata;
- bračni odnosi i loše napravljeni proizvodi;
- popis zemlje u moru i ponos ruske ljepotice;
- rečna riba i četka za pranje posuđa.
Odgovori: ambasador; svjetlo; brak; pletenica; ruff.
Šta mislite, koji od ovih primjera se odnose na homonimiju, a koji - na višeznačnost? Riječi s više značenja razlikuju se od homonima po prisutnosti neke logičko-semantičke veze između različitih pojmova. U primjeru br. 2 veza je zasnovana na metafori: kao što sunce obasjava zemlju, tako su i aristokrate, po svom obrazovanju i razvoju, bile ukras društva. A u primjeru br. 5 veza između ribe i kista zasniva se na metonimiji, jer vanjski oblik kista podsjeća na ribu. Primjeri 1, 3, 4 su zasnovani na homonimiji.
Tako smo saznali da se riječ koja ima više značenja naziva polisemična ili polisemička. Ali u isto vrijeme, poželjno je znati razlikovati polisemiju od homonimije. Ako postoji bilo kakva semantička veza između riječi s više značenja, onda je nema između homonima.
