Svi dijelovi govora se obično dijele na samostalne i servisne dijelove. Prvi su najvažniji.
Oni su osnova jezičke raznolikosti. Potonji obavljaju pomoćnu funkciju. Ovi dijelovi govora uključuju veznike. Na ruskom služe za povezivanje nezavisnih delova govora. Postoje i posebna pravila za njihovu upotrebu. Osim toga, takvi dijelovi govora mogu se podijeliti na vrste. Šta su sindikati na ruskom? Odgovor na ovo pitanje ćete pronaći ispod.
Šta su savezi?
U ruskom, ovaj dio govora je dizajniran da povezuje homogene članove, kao i dijelove složene rečenice, i istovremeno izražava semantičke odnose među njima.
Za razliku od njima bliskih prijedloga, sindikati se ne pripisuju ni jednom padežu. Svi su klasifikovani premarazne osnove. Dakle, prema svojoj strukturi, sindikati se dijele na dvije vrste: jednostavne i složene. Prvi se sastoje od jedne riječi (ili, također), dok se drugi sastoje od nekoliko (jer, pošto).
Glavna klasifikacija
Postoji još jedan razlog za podjelu sindikata na tipove na ruskom jeziku. Tabela u potpunosti otkriva suštinu ove klasifikacije.
| Vrste sindikata u zavisnosti od funkcija koje se obavljaju | |||
|
Pisanje (služi za povezivanje homogenih članova i dijelova složenih rečenica) |
Podređeni (poveži glavni i podređeni dio u složenoj rečenici) |
||
| Konektori | I, da, također, ne-ne, također | Objašnjenje | Za, like… |
| Uzročno | Zato što… | ||
| Odvratno | Da, ah, ali, međutim, ipak | Ciljano | Za, zatim za… |
| Privremeno | Kada, jedva… | ||
| Uslovno | Ako, kada… | ||
|
Razdvajanje |
Ili, ili ovo, ili nešto, ne ono, ne ono | Ustupci | Iako neka… |
| Uporedni | Sviđa mi se… | ||
Osim toga, svi veznici se mogu podijeliti na neizvedene (i, kako) i izvedenice, odnosno nastale od drugih dijelova govora (uprkos).
Interpunkcijski momenti
Postoje posebna pravila prema kojima se određuje da li treba staviti bilo koji znak interpunkcije ili ne. U pravilu je to najčešće zarez. Uvek se stavlja ispred sindikata, ali nikada posle.
Treba napomenuti da se, uprkos sličnosti nekih dijelova govora, na njih ne mogu primijeniti ista pravila. Dakle, veznici i prijedlozi koji se nalaze u ruskom jeziku, iako imaju mnogo zajedničkog, ipak se različito karakteriziraju. Vratimo se na pravila koja su uspostavljena direktno za dio govora koji nas zanima. Dakle, zarez ispred sindikata je potreban ako su kontradiktorni ("Nije se naljutila, nego je čak i vrisnula"), upareni ("Hoće li snijeg, ili kiša") ili podređeni ("Doći ću ako pozoveš"). Osim toga, ovaj znak interpunkcije je potreban ako odvaja dijelove složene rečenice („Proljeće je došlo i čvorci su stigli“). Ako sindikat povezuje homogene članove, tada zarez nije potreban („Zelene i plave kuglice jurnule su u nebo“). Ovo su opšta pravila za upotrebu ovog dela govora u pisanju. Ako se prilikom pisanja ispred sindikata nalazi zarez, onda na ovom mjestu treba napraviti pauzu u govoru.
