U ruskom jeziku postoji mnogo zanimljivih izraza, poslovica i frazeoloških jedinica. Jedna od ovih izreka je dobro poznata rečenica „Ono što je dobro za Rusa, za Nemca je smrt“. Odakle dolazi taj izraz, šta znači i kako se može protumačiti?
Razlika između Evrope i Rusije
Poznato je da fizička konstitucija osobe u velikoj mjeri zavisi od prirodnih i klimatskih uslova u kojima je društvo prinuđeno da živi. Evropska klima, kao i ruska, daje odgovarajući karakter.
Klima u Evropi je blaga i umjerena. Život naroda koji su naseljavali ove zemlje oduvijek je bio isti. Vrijeme potrebno za rad ravnomjerno je raspoređeno tokom cijele godine. Dok su Rusi bili prisiljeni ili da se odmaraju ili rade preko svojih snaga.
Prirodni uslovi Rusije ne mogu se nazvati blagim. Kratka ljeta i duge hladne zime doprinijele su onome što se obično naziva ruskimsoul. Prisiljen da se stalno bori sa hladnim zimama, Rus ima poseban temperament koji se ne može ne nazvati pomalo agresivnim. Osim toga, klima ima značajan utjecaj na formiranje fiziologije nacije. Ovo se mora imati na umu kada se objašnjava značenje izreke „Ono što je dobro za Rusa, za Nemca je smrt“. I naravno, svaki narod ima svoju istoriju, koja utiče na mentalitet ljudi, njihov način života. Razlika između zapadnoevropskih zemalja i Rusije u ovom slučaju je veoma značajna.
Prva verzija porekla poslovice "Ono što je dobro za Rusa je smrt za Nemca"
Ovaj izraz se stalno koristi u svakodnevnom govoru. Izgovarajući poslovicu, ljudi ne razmišljaju o njenom porijeklu. "Ono što je dobro za Rusa, za Nemca je smrt" - niko se neće setiti ko je ovo prvi put rekao i odakle je ova fraza. U međuvremenu, prema jednoj od verzija, njegovo porijeklo treba tražiti u istoriji Drevne Rusije. Na jednom od praznika u Rusiji, postavili su trpezu bogatu raznim ukusnim jelima. Osim njih, donijeli su i tradicionalne umake, hren, domaći senf. Ruski junak je to pokušao i sa zadovoljstvom nastavio gozbu. A kada je nemački vitez okusio senf, pao je mrtav ispod stola.
Još jedna verzija porijekla poslovice
"Ono što je dobro za Rusa je smrt za Nemca" - čiji je izraz nekada bio, teško je reći. Postoji zanimljiva priča koja objašnjava porijeklo ove fraze. Pozvan je doktor bolesnom dječaku zanatliji. On je, nakon pregleda, zaključio da mu nije preostalo dugo života. Majka je htela da ispuni svaku poslednju želju deteta, na šta mu je mladi doktor dozvolio da uživa u bilo kojoj hrani. Nakon što je dijete pojelo kupus sa svinjetinom, koje je pripremila domaćica, počelo je da se oporavlja.
Tada je njemačko dijete koje je bolovalo od iste bolesti pozvano na večeru. Kada mu je doktor rekao da jede kupus sa svinjetinom, desilo se neočekivano: dječak je umro sljedećeg dana. Doktor je upisao u svoju svesku: "Ono što je dobro za Rusa je smrt za Nemca."
Rusija će spasiti svijet
Šta još razlikuje ruski mentalitet, i to toliko da dozvoljava mnogim velikim umovima da majku Rusiju nazivaju spasiteljicom svijeta, posebno Evrope? Neke razlike se pojavljuju čak iu privatnom životu. Ilustrativan primjer je banalna navika pranja. Mnogi zapadni istoričari imaju bilješke koje svjedoče u prilog činjenici da Sloveni imaju postojanu naviku da se neprestano polivaju vodom. Drugim riječima, Rusi su navikli da se kupaju u tekućoj vodi.
Ono što je dobro za Rusa je smrt za Nemca, ili Kućne navike različitih naroda
Da bismo uporedili istorijski uspostavljene evropske i ruske običaje, potrebno je napraviti kratku digresiju u prošlost. U doba Rimskog carstva, čistoća je uvijek bila ključ ne samo zdravlja, već i ispunjenog života. Ali kada je Rimsko Carstvo propalo, sve se promijenilo. Čuvene rimske terme ostale su samo u samoj Italiji, dok je ostatak Evrope bio upečatljiv po svojoj nečistoći. Neki izvori kažu da se do 12. veka Evropljani uopšte nisu prali!
Slučaj princeze Ane
"Što je dobro za Rusa, za Nemca je smrt" - ova poslovica izražava suštinu razlika između predstavnika različitih kultura i nacija. Zanimljiv incident dogodio se Ani, kijevskoj princezi, koja se trebala udati za kralja Francuske Henrija I. Po dolasku u Francusku, njena prva naredba je bila da je odvede na kupanje. Uprkos iznenađenju, dvorjani su, naravno, ispoštovali naredbu. Međutim, to nije postalo jamstvo da se riješimo gnjeva princeze. Ocu je u pismu obavijestila da ju je poslao u potpuno nekulturnu zemlju. Djevojka je napomenula da njeni stanovnici imaju užasne karaktere, kao i odvratne kućne navike.
Cijena nečistoće
Iznenađenje, slično onom koje je doživjela princeza Ana, izrazili su i Arapi i Vizantinci tokom krstaških ratova. Nisu bili zadivljeni snagom hrišćanskog duha koji su imali Evropljani, već sasvim drugom činjenicom: mirisom koji je zaudarao milju daleko od krstaša. Šta je bilo nakon toga, svaki student zna. U Evropi je izbila strašna kuga koja je odnijela polovinu stanovništva. Dakle, sa sigurnošću možemo reći da je glavni razlog koji je pomogao Slovenima da postanu jedna od najvećih etničkih grupa, da se odupru ratovima, genocidu i gladi, bioupravo čistoća.
Zanimljiva je činjenica da su nakon što je Galicija pala pod vlast Poljske, u njoj potpuno nestala ruska kupatila. Čak je i umjetnost parfimerije nastala u Evropi s ciljem borbe protiv neugodnih mirisa. I to se odražava u romanu pisca Patrika Suskinda "Parfimer: priča o ubici". U knjizi autor slikovito opisuje šta se dešavalo na ulicama Evrope. Sav biološki otpad izlivan je sa prozora direktno na glave prolaznika.
Legenda apoteke
Kada su ruske trupe zauzele Prag 4. novembra 1794. godine, vojnici su počeli da piju alkohol u jednoj od apoteka. Podijelivši ovaj alkohol s njemačkim veterinarom, slučajno su mu oduzeli život. Nakon što je popio čašu, izdahnuo je. Nakon ovog incidenta, Suvorov je izgovorio frazu: "Ono što je dobro za Rusa je shmertz za Nemca", što znači "bol, patnja."
Treba napomenuti i jednu zanimljivu činjenicu. Izreka "Što je dobro za Rusa, za Nemca je smrt" ne postoji u nemačkom. To je uvredljivo, pa je bolje da ga ne izgovarate u prisustvu predstavnika ovog naroda. Za nas to znači sljedeće: ono što jednoj osobi može biti korisno, drugoj može biti štetno. U tom smislu, poznata poslovica "Tuđa duša - tama" ili "Svakom svoje" može poslužiti kao njen analog.
Takođe je potrebno zapamtiti da su ranije u Rusiji, ne samo ljudi izNjemačka. Ovo ime su nosili svi stranci. Oni koji nisu poznavali lokalne tradicije, ruske običaje i nisu znali da govore ruski nazivali su se glupima ili Nemcima. Zbog toga su mogli upasti u razne komične, a ponekad i neugodne situacije. Možda je ova poslovica nastala kao rezultat ovakvih slučajeva.
Ova fraza ima duboko praktično značenje. Ljudi su često nesposobni za empatiju. Nije ni čudo što se etički osjećaj među djecom smatra darovitošću. Ali za odrasle je sposobnost da uđu u situaciju druge osobe i "isprobaju njegovu kožu" vrlo važna za uspješnu interakciju u društvu. Slično značenje ima i kineska poslovica koja kaže da ne treba donositi ishitrene zaključke o osobi i nekako joj suditi sve do trenutka kada onaj ko želi da presudi ne provede dan u njegovoj koži.
Ono što je dobro za jednog je veoma nepoželjno za drugog. Ili možda čak i fatalan. Uzmite, na primjer, raširene izjave da ne biste trebali preporučivati lijekove koji su vam pomogli vašim rođacima, prijateljima i poznanicima – oni ne mogu izliječiti, već pogoršati bolest. A ovo će takođe pomoći da se u potpunosti razume pravo značenje poznate poslovice, u kojoj zapravo nema ni kapi nacionalističkih stavova.
