3. septembar svake godine u Rusiji se proglašava Danom solidarnosti u borbi protiv terorista. Isti dan je dan sjećanja na žrtve zloglasne opsade škole. Beslan, ovaj mali osetski grad, postao je simbol najstrašnijih i najnehumanijih postupaka političkih fanatika. U članku se prisjećamo glavnih događaja ovog tragičnog dana.
Preuzimanje škole
Beslan se, kao i svi drugi ruski gradovi, 1. septembra 2004. pripremao za otvaranje nove akademske godine. U mjesnoj školi broj 1 tradicionalno je održana svečana skupština. Događaju su prisustvovali školarci svih uzrasta, kao i njihovi roditelji i nastavnici. Proslavu je prekinuo neočekivani rafal iz automatskog oružja. Grupa od tri desetine ljudi dovezla se do školske zgrade i najavila oduzimanje škole. Beslan, gdje se vijest brzo proširila, bio je zaprepašten. Izazivajući paniku, teroristi su uz prijetnje u školu utjerali više od hiljadu ljudi, nakon čega su odmah zatvorili sve ulaze i izlaze iz zgrade kako biprekinuti puteve za bijeg. Samo nekoliko je pobjeglo iz zarobljeništva
desetine srednjoškolaca (od 50 do 150) koji su uspjeli da iskoriste previranja i pobjegnu iz školskog dvorišta. Prilikom uzimanja talaca ubijena su dva civila i jedan terorista. Utjeravši ljude u glavne prostorije škole, militanti su im oduzeli svu video i fotografsku opremu, kao i mobilne telefone, nakon čega su stolovima zabarikadirali izlaze iz zgrade. Radi veće pouzdanosti, po školi je postavljen eksploziv, kojim su osvajači naknadno zaprijetili pregovaračima.
Beslansko zarobljeništvo
Nakon toga su za taoce u školi grada Beslana počeli najteži i najstrašniji sati i dani zatočeništva. Snimci školskih iskaza očevidaca prekriveni su najcrnjim bojama. Od samog početka teroristi su ustrijelili nekoliko snažnih odraslih muškaraca i srednjoškolaca koji bi mogli predstavljati opasnost za njih. Već prvog dana ubijeno je dvadesetak ljudi: zbog odbijanja da klekne pred teroristima, zbog razgovora, zbog nepoštivanja naređenja itd. Osim toga, preživjele su kasnije govorile o brojnim mučenjima, silovanjima i zlostavljanjima koja su pratila preuzimanje škole. Beslan je odmah postao centar pažnje cijele ruske i svjetske zajednice. Već u 16.00 časova u školi je odjeknula prva eksplozija koja je odnijela živote nekoliko talaca.
Drugi dan zatočeništva
Tek popodne 2. septembra, bivšem predsedniku Ingušetije, Ruslanu Auševu, dozvoljeno je da uđe u školu. Postao je jedini pregovarač sako
teroristi su pristali da razgovaraju. Naravno, istovremeno su u grad Beslan upućene i savezne snage FSB-a i Ministarstva za vanredne situacije. Zauzimanje škole, prema militantima, izvršeno je kako bi se primorala ruska vlada da prizna nezavisnost Čečenije. Aušev je uspeo da ubedi teroriste da oslobode 24 osobe - majki sa bebama. Međutim, militanti nisu čekali ispunjenje svojih uslova. Nakon što je bivši predsjednik napustio školu, osvajači, koji više od jednog dana nisu hranili i napojili ljude, postali su potpuno brutalni, zaoštravajući svoj stav. Ujutro 3. septembra, iscrpljeni ljudi, koji su gubili svijest i pateli od halucinacija, jednostavno su prestali da odgovaraju na zahtjeve terorista. Potonji je odgovorio novim pogubljenjima. Istog dana, još dvije eksplozije odjeknule su u fiskulturnoj sali, ubivši neke od talaca.
Upadni u školu
Eksplozije i nova ubistva postali su posljednja granica strpljenja snaga sigurnosti. Popodne 3. septembra počeo je juriš na školu. Teroristi su pružili žestok otpor, ne libeći se da taoce iskoriste kao živi štit. Kao rezultat napada, svi militanti su ubijeni, osim jednog, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor. Osim toga, samo 334 osobe su poginule u tim događajima, uključujući 186 djece.