Pozajmljene riječi zajedno sa domorodačkim Rusima čine cijeli sloj ruskog jezika. Bez pozajmljenog vokabulara, svaki jezik je mrtav, jer mu strane riječi pomažu da se razvije i generalizira novim konceptualnim oblicima. Koji se vokabular u ruskom naziva pozajmljenim riječima? Saznajte u ovom članku!
grupe ruskih riječi
Cijeli aktivni i pasivni vokabular ruskog jezika uključuje dvije velike leksičke grupe: maternji ruski i posuđenice. Morate pažljivije pogledati svaku od njih da biste razumjeli odnos.
autohtono ruske riječi ruskog jezika
Ovo je naziv leksičkog sloja našeg jezika, koji uključuje pojmove koji su okruživali rusku osobu od dana kada je jezik osnovan. Ovo je originalni vokabular koji odražava najstarije leksičke jedinice ruskog jezika.
Pre svega, izvorne ruske reči mogu bitiuključuju oznake kućnih predmeta, na primjer: lonac, samovar, peć, štala, itd.
Tada je već bilo onih koji označavaju svijet životinja i biljaka, na primjer: vuk, lisica, pijetao, breza, planinski jasen, božićno drvce.
Sljedeća faza savladavanja maternjeg ruskog rječnika uključuje riječi koje se obično koriste za nazivanje vrsta srodstva, na primjer: sin, kćer, otac, unuk.
Važno! Leksičke jedinice kao što su "mama" i "tata" nisu primjeri posuđenica u ruskom jeziku. Ovo su riječi koje su nam došle iz zajedničkog prajezika. Zato su kod mnogih naroda slični po zvuku i pravopisu. Na primjer, engleski. Majka - "maser", francuski la mere - "gradonačelnica".
Pored toga, izvorni ruski vokabular uključuje vremenske prilike, na primjer: snijeg, rosa, duga, kiša, kao i druge često korištene riječi koje se odnose na različite dijelove govora, kao što su lukav, mlad, prijatelj, brat, vidjeti, čuti, itd.
Prema najnovijim procenama filologa, sloj izvornog ruskog rečnika je oko dve hiljade reči. To je srž našeg jezika, njegovo srce.
Pozajmice u modernom ruskom
Strani vokabular čini veliki deo čitavog sloja leksičkih jedinica ruskog jezika. Teško je precijeniti važnost posuđenih riječi u ruskom - gotovo je nemoguće izbjeći prodor stranih riječi.
Nijedan narod ne živi u izolaciji od cijelog svijeta. Ljudi komuniciraju jedni s drugima, a najčešće riječi dolaze u naš jezik kada je originalni ruski ekvivalentne još, ali stavka je već tamo. Doneta je iz dalekih zemalja ili ovdje proizvedena od strane stranih državljana.
Stoga, mnoge posuđene riječi u ruskom označavaju sljedeće nove koncepte:
- Tehnički termini (karburator, kondenzator, motor, autobus, itd.).
- Naučni i medicinski termini i koncepti (terapija, epidermis, filozofija, algebra, filologija, itd.).
- Sport definicije (košarka, odbojka, tenis, itd.).
Neki primjeri posuđenih riječi u ruskom koegzistiraju uz domorodačke Ruse i sinonimi su.
U ovom slučaju, nova leksička jedinica koja dolazi iz drugih jezika dopunit će značenje datog subjekta i koristiti se kao davanje posebne semantičke konotacije.
Na primjer, "epidermis" i "koža". Kozha je izvorna ruska riječ za gornji omotač na ljudskom tijelu, a "epidermis" je latinski naziv za gornji sloj ljudske kože. Naša verzija se često koristi kao uobičajena riječ u kolokvijalnom govoru, a posuđenica se koristi u naučnim člancima ili u medicinskim krugovima, naglašavajući da je to pojam.
Postoje i obrnuti slučajevi, kada riječ preuzeta iz stranog jezika u potpunosti zamjenjuje maternji ruski. Upečatljiv primjer je par "soba - soba".
Ranije se u selima posebna zagrejana prostorija zvala gornja, jer je tu bila peć i njen “lonac”, odnosno toplota koja je grejala celu prostoriju. Sa dolaskom drugogvrsta grijanja i ukidanje peći u svakodnevnom životu, upravo je "soba" koja nam je došla iz poljskog jezika postala najpopularnija u upotrebi.
Koraci pozajmljivanja
Svaki izvještaj o posuđenim riječima na ruskom uključuje periode ili faze ovog procesa. Naš jezik je prošao kroz pet velikih "priliva" stranog vokabulara:
- praslovenski i staroruski.
- Prihvatanje pravoslavlja.
- Srednjovjekovni (sa tradicijom koja se nastavlja do danas).
- Vladavina Petra I Velikog.
- XX - početak XXI veka.
Svaku od njih vrijedi bolje pogledati.
praslovenski i staroruski
Koje su se posuđenice pojavile u ruskom u to doba?
Prvo, ovo:
- Iranizmi (gospodar, koliba, sjekira, hrana).
- Kelticizmi (tijesto, sluga, trbuh, jama).
- germanizmi (kupovina, prodaja, stoka, kralj, puk, oklop).
- Gotski pozajmljeni vokabular (kuvati, liječiti, interesirati).
- Latinizmi (kupka, kupus, oltar).
Sve ove strane riječi postale su toliko poznate ruskom uhu da samo lingvisti mogu razlikovati njihovo pravo porijeklo.
Kasnije su Sloveni počeli trgovati sa b altičkim zemljama, preselili se u istočnu Evropu, pa su u jezik došle takve leksičke jedinice kao što su kutlača, selo, katran, ulje, itd.
U isto vrijeme u njega prodiru skandinavske strane riječi, među kojima su najpoznatija imenska imena, na primjer: Gleb,Olga, Igor, kao i pojmovi vezani za morski ribolov, kao što su haringa, sidro, morski pas, itd.
Prihvatanje pravoslavlja
Nakon usvajanja pravoslavlja i krštenja u Rusiji 988. godine, vizantijska država je imala snažan uticaj na ulazak stranog rečnika u naš jezik. Otuda mnogi grecizmi i latinizmi koji su se pojavili u ruskom govoru, budući da su grčki i latinski jezici hrišćanskih knjiga.
Primjeri posuđenih riječi ruskog jezika koji su nam došli iz Grčke:
- Jezik crkvenog života: ikona, lampada, plata, manastir, klobuk, itd.
- Imena životinja i biljaka: bivol, cvekla.
- Imena: Eugene, Andrey, Alexander.
- Kućna oznaka predmeta: sveska, fenjer, lenjir.
Srednjovjekovna pozornica
Tokom ovog perioda, turcizmi se aktivno uvode u ruski jezik, jer utiče uticaj Zlatne Horde i čitavog tatarsko-mongolskog jarma. Ovo takođe uključuje odnose sa Osmanskim carstvom i Poljskom. Tokom ratova, kao i trgovinskih i ekonomskih odnosa, u naš jezik je prodrlo mnogo riječi turskog porijekla.
Na primjer:
- Zlatna Horda je u naš jezik donela reči kao što su: kozak, straža, cipela, magla, jazavac, zatvor, novac, itd.
- Otomansko carstvo je obogatilo ruski jezik rečima bubanj, rezanci, sanduk, ulje, amonijak, liveno gvožđe.
Kasnije su se pojavili turcizmi kao: sofa, fawn, jasmin,halva, karapuz i pistaći.
U ruskom i savremenom govoru posuđene riječi mogle bi se pojaviti neprimjetno, jer su, na primjer, dodavani veznici: ako, navodno, tako, - vezano za polonizam.
Polonizmi su se najčešće koristili u knjižnom vokabularu, koji je bio religiozne prirode, ili u poslovnim papirima.
Ove uključuju riječi kao što su: znak, dobrovoljno, tanjir, ples, boca, stvar, neprijatelj, itd.
Koliko je posuđenih riječi na ruskom došlo do nas iz poljske države? Prema filolozima, nešto više od hiljadu.
Vladavina Petra Velikog
Za vreme vladavine ovog svetski poznatog cara, mnoge različite reči su prodrle u ruski jezik, pošto je Petar I bio veoma prosvećen monarh i školovan u najboljim evropskim silama.
Međutim, većina riječi se i dalje odnosila na pomorstvo, jer je upravo ovaj car prvi stvorio moćnu flotu za Rusiju. Otuda i pojava ogromnog broja holandskih nautičkih termina: balast, luka, drift, mornar, kapetan, zastava, kormilo, tackle, krma.
U isto vrijeme došao je i drugi strani rječnik: najam, djelo, salvo, baklja, vojska, luka, pristanište, škuna, ured, odluka, problem.
Pored mnogih holandskih riječi, pojavili su se i galicizmi (posuđenice iz francuskog):
- Naziv hrane: marmelada, čokolada, čorba, vinaigrette.
- Predmeti za domaćinstvo: vitraž, ormar.
- Odjeća: kaputi, čizme, jabot.
- Umjetnički vokabular: reditelj,glumac, balet.
- Vojna tema: bataljon, eskadrila, flotila.
- Politička terminologija: resor, buržoazija, kabinet.
U isto vreme reči su stigle iz španskog i italijanskog, kao što su gitara, arija, pasta, tenor, rumba, samba, valuta, novčić.
XX-XXI vijek
Posljednja faza pozajmljivanja velikih razmjera dogodila se na prijelazu iz 20. u 21. vijek. Dobro razvijeni trgovinsko-ekonomski odnosi sa Engleskom doprineli su tome da je većina pozajmica anglicizam. Uglavnom su posuđene riječi u ruskom jeziku tog vremena leksičke jedinice vezane za otkrića ovog stoljeća. Na primjer, u 20. stoljeću, zahvaljujući pojavi kompjuterske tehnologije, ljudi su naučili za slovačke riječi kao što su štampač, skener, datoteka, disketa, kompjuter.
Kako prepoznati stranu riječ?
Postoje karakteristične karakteristike posuđenog vokabulara. Evo najčešćih:
- Grezizmi: kombinacije "ps, ks", početnih "f, e", kao i specijalnih korijena, grčkog porijekla. Na primjer: auto, aero, filo, phalo, grapho, thermo, itd. - psihologija, filologija, fonetika, grafika, termodinamika, aerotunel, telegraf, biologija, autobiografija.
- Latinizmi: prva slova "c, e", završeci "us" ili "um", kao i dobro poznati prefiksi counter, ex, ultra, hyper, itd. - centrifuga, struja, energija, kolokvij, omnibus, kontraigra, ultrazvučni, hipertrofirani, izvanredni, itd.
- germanizmi: kombinacije "pcs, xt, ft", kao i riječi s višesuglasnici koji slijede jedan za drugim - harmonika, atrakcija, lajtmotiv, stražarnica, fino, papalina, jela, itd.
- Galizmi: kombinacije “vu, kyu, nu, fyu, wa”, kao i karakteristični završeci “er, ans, already, yazh”. Veliki broj indeklinabilnih riječi koje završavaju na o, e došao nam je i iz Francuske. Na primjer: kaput, čimpanza, kaput, pire, nijansa, trup, veo, mješavina, režiser, urednik, dečko, itd.
- Anglicizmi: klasični završeci "ing, men", kao i kombinacije "j, tch" - leasing, sportsman, businessman, pitch, image.
- Turcizmi: konsonancija identičnih samoglasnika, koja se u filologiji naziva sinharmonijom, na primjer, ataman, smaragd, kurkuma.
Koliko riječi je posuđeno u ruskom? To nije moguće izračunati, jer je naš jezik veoma mobilan, a Rusija je jedna od najmultinacionalnijih sila! Međutim, za one koje zanima porijeklo određene riječi, najbolje je pogledati etimološke rječnike Shanskog, Fasmera ili Chernya.
