Središnji štab partizanskog pokreta. Organizacija podzemlja u SSSR-u

Sadržaj:

Središnji štab partizanskog pokreta. Organizacija podzemlja u SSSR-u
Središnji štab partizanskog pokreta. Organizacija podzemlja u SSSR-u
Anonim

Stvaranje Centralnog štaba partizanskog pokreta bilo je iz objektivnih razloga. Za efikasno organizovanje akcija ogromnog broja partizanskih odreda bilo je potrebno stvoriti jedinstvenu vodeću organizaciju koja bi mogla koordinirati akcije.

Vođenje partizanskih odreda u prvim mjesecima rata

Neposredno nakon početka Velikog otadžbinskog rata, partizanski pokret u nastajanju nije imao nijedno rukovodstvo u Moskvi. Nakon analize situacije koja se tada razvijala, moguće je identifikovati razloge za takvu neorganizovanost. Prvo, rukovodstvo zemlje nije smatralo potrebnim stvaranje Centralnog štaba partizanskog pokreta zbog povjerenja u brzu pobjedu nad neprijateljem. Takođe, Staljin nije dozvolio mogućnost brzog napada Nemačke već 1941.

centralni štab partizanskog pokreta
centralni štab partizanskog pokreta

Sovjetski partizanski pokret skoro godinu dana bio je podređen nekoliko organizacija odjednom. Odrede su predvodile partijske organizacije, Četvrto odjeljenje NKVD-a, kao i vojni komesari armija i frontova. Često je bilo situacija kada su u istom odredusuprotne naredbe stizale su iz različitih organizacija. Takav rad sovjetskih vlasti uveo je ozbiljnu dezorganizaciju i smanjio efektivnost akcija partizanskih odreda.

Centralni štab partizanskog pokreta: stvaranje

Već u prvoj četvrtini 1942. sovjetsko rukovodstvo je počelo da shvata slabu efikasnost sistema kontrole partizanskih odreda koji je postojao u to vreme. Ali bilo je nemoguće odmah promijeniti situaciju zbog složenog birokratskog procesa donošenja odluka u to vrijeme. U maju 1942. struktura štaba je već bila razvijena. Zvanično, partizanski štab je osnovan dekretom Državnog komiteta odbrane od 30. maja 1942. godine. Naznačio je ciljeve štaba:

- uspostavljanje komunikacije sa novim partizanskim odredima;

- centralizirano upravljanje jedinicama;

- jedinice pomoći.

stvaranje centralnog štaba partizanskog pokreta
stvaranje centralnog štaba partizanskog pokreta

Ko je bio na čelu štaba partizanskog pokreta?

Kao što je ranije naglašeno, partizanske odrede je vodilo nekoliko organizacija prije stvaranja centralnog štaba. Prilikom organizovanja aktivnosti TsSHPD-a, ovu situaciju je uzeo u obzir Državni komitet za odbranu, pa su u rukovodstvo štaba bili uključeni predstavnici partije, NKVD-a i vojnih jedinica.

Čast i istovremeno težak zadatak vođenja štaba poveren je Ponomarenku Pantelejmonu Kondratijeviču. Rođen je 1902. godine, bio je seljačkog porijekla. U to vrijeme na rukovodeće položaje unapređivani su uglavnom ljudi sa sela. Ovaj čovjek je predstavljao partijsku liniju. Šef osobljapartizanskog pokreta Ponomarenko je na tu poziciju postavljen ne slučajno. On je bio u stanju da samostalno organizuje rad partizana u Bjelorusiji na dobrom nivou gotovo odmah nakon izbijanja neprijateljstava. Ponomarenkovi zamjenici bili su predstavnik NKVD-a Sergienko V. T. i uposlenik Glavnog štaba Kornejev T. F.

načelnik štaba partizanskog pokreta
načelnik štaba partizanskog pokreta

HQ struktura

Središnji štab partizanskog pokreta imao je prilično razgranatu strukturu. Veliki broj zaposlenih u različitim oblastima povezan je sa složenošću i opasnošću zadataka koje je štab postavljao partizanskim grupama, kao i sa složenošću organizacije rada podzemnih radnika u neprijateljskoj pozadini.

Odlukom o osnivanju centrale organizovan je rad 6 odjela:

- operativni rad;

- odjel za informacije i obavještajne poslove;

- komunikaciona jedinica;

- kadrovsko odjeljenje partizanskih grupa i odreda;

- odjel za podršku partizanima.

Štabu su pridodate i sljedeće strukture: radio centar, škola za obuku rezervista, punktovi za prikupljanje partizanske rezerve. Nakon nekog vremena, kada je rad centrale već bio dobro uspostavljen, došlo je do potrebe za proširenjem osoblja organizacije. U različito vrijeme stvorena su još 4 odjela: politički, šifrirni, finansijski (bavio se budžetom partizanskog pokreta) i tajni.

koji je bio na čelu štaba partizanskog pokreta
koji je bio na čelu štaba partizanskog pokreta

Zaključak

Uspostavljanje Centralnog štabapartizanski pokret ozbiljno je uticao na tok rata. Povećanje broja sabotaža u pozadini loše se odrazilo na proces obezbjeđivanja njemačkih trupa. Svi se dobro sjećamo da se krajem 1942. godine završila Staljingradska bitka, nakon čega je počela strateška ofanziva Crvene armije.

Središnji štab partizanskog pokreta bio je u stanju da kvalitetno sistematizuje i usmjeri djelovanje partizanskih odreda u pravom smjeru.

Preporučuje se: