Šta je krimskotatarski jezik? Koje gramatičke karakteristike ima? Da li je tatarski jezik povezan s tim? Tražićemo odgovore na ova pitanja.
Krimski Tatari
Krimski Tatari se često poistovjećuju sa Tatarima koji žive u Rusiji. Ova zabluda traje još od vremena postojanja Ruskog carstva, kada su svi nomadski narodi koji su govorili turski nazivani „Tatari“. Ovo takođe uključuje Kumike, Azerbejdžance, itd.
Tatari na Krimu predstavljaju autohtono stanovništvo. Njihovi potomci su različita drevna plemena koja naseljavaju područje Sjevernog Crnog mora. Turski narodi, Kumani, Hazari, Pečenezi, Karaiti, Huni i Krimčaki igrali su značajnu ulogu u etnogenezi.
Istorijsko formiranje krimskih Tatara u posebnu etničku grupu dogodilo se na teritoriji poluostrva u XIII-XVII veku. Među njegovim predstavnicima često se koristi samoime "Krimci". Po antropološkom tipu pripadaju kavkasoidima. Izuzetak je Nogai subethnos, koji ima karakteristike i bijelaca i mongoloida.
krimskotatarski jezik
krimski govori oko 490 hiljada ljudi. Prošireno je nateritorija Rusije, Ukrajine, Uzbekistana, Rumunije, Turske i jedan je od zajedničkih jezika u Republici Krim.
U pisanju se obično koristi latinica, mada je moguće i ćirilično pismo. Većina izvornih govornika živi na Krimu (skoro 300 hiljada ljudi). U Bugarskoj i Rumuniji ima oko 30.000 krimskih Tatara.
Tatarski jezik mu je "rođak", ali ne previše blizak. Oba jezika pripadaju turskom i uključeni su u podgrupu Kypchak. Nadalje, njihove grane se razilaze. Tatar je bio pod jakim uticajem ugro-finskog, ruskog i arapskog jezika. Krimski Tatari su bili pod uticajem Italijana, Grka, Kumana i Kipčaka.
Dijalekti
Krimski Tatari su podijeljeni u tri glavne pod-etnosa, od kojih svaka govori svojim dijalektom. U sjevernom dijelu poluostrva formiran je stepski dijalekt koji pripada jezicima Nogai-Kypchak.
Južni, ili jalibojski, dijalekt je blizak turskom jeziku. Na nju su značajno uticali Italijani i Grci koji žive na južnim obalama poluostrva. Mnogo je riječi pozajmljenih iz njihovih jezika u dijalektu.
Najčešći je srednji dijalekt. Predstavlja posrednu kariku između druga dva. Pripada polovčko-kipčakskoj grupi turskih jezika i sadrži mnogo oguzskih elemenata. Svaki dijalekt uključuje nekoliko dijalekata.
Klasifikacija i karakteristike
Krimskotatarski jezik pripada turskomjezicima, koji, zauzvrat, pripadaju altajskoj grupi zajedno sa mongolskim, korejskim i tungusko-mandžurskim jezicima. Međutim, ova teorija ima i protivnike koji u principu poriču postojanje Altajske grupe.
Postoje i druge poteškoće u klasifikaciji jezika. U pravilu se pripisuje kipčaksko-polovskoj podgrupi jezika. Ovo je netačno, jer se tada ne uzima u obzir njegova veza sa oguzskim jezicima, koja se uočava u srednjem dijalektu.
S obzirom na sve dijalektičke karakteristike krimskog jezika, klasificira se na sljedeći način:
| Oblast |
Jezici Evroazije |
||
| Porodica | Altai (diskutabilno) | ||
| Filijala | turski | ||
| Grupa | Oghuz | Kypchak | |
| Podgrupa | turski | polovca-kipčak | Nogai-Kypchak |
| Dijalekti | Južna obala | Srednji | Stepa |
Istorija i pisanje
Dijalekti jezika nastali su u srednjem vijeku. U to vrijeme u krimskim zemljama živio je veliki broj nacionalnosti, što je utjecalo na formiranje jezika. Zato se krimskotatarski jezik značajno razlikuje u različitim dijelovima poluostrva.
Tokom perioda Krimskog kanata, stanovništvo je bilo prisiljeno da govori osmanski. PonekadU Ruskom carstvu, kultura Krimljana je bila u opadanju. Njegova obnova započela je u 19. vijeku. Tada se, zahvaljujući Ismailu Gasprinskom, pojavio književni krimskotatarski jezik. Zasnovan je na južnom dijalektu.
Do 1927. godine pismo je pisano arapskim slovima. Sljedeće godine za osnovu književnog jezika izabran je srednji dijalekt, a pismo je prebačeno na latinicu. Zvalo se "yanalif", ili "jedan turski alfabet".
Godine 1939. pokušali su da je učine ćirilicom, ali 90-ih godina počinje povratak latinice. Bio je nešto drugačiji od yanalifa: nestandardna latinična slova zamijenjena su znakovima s dijakritičkim znakovima, što je dodalo sličnost turskom jeziku.
Rječnik i glavne karakteristike
Krimskotatarski je aglutinativan jezik. Značenje riječi i izraza se ne mijenja zbog završetaka, već „lijepljenjem“sufiksa i afiksa na riječi. Oni mogu nositi informacije ne samo o leksičkom značenju riječi, već io odnosu između riječi, itd.
Jezik sadrži jedanaest dijelova govora, šest padeža, četiri vrste glagolske konjugacije, tri oblika glagolskog vremena (sadašnjost, prošlost i budućnost). Nedostaje rod zamenica i imenica. Na primjer, ruskim riječima on, ona, odgovara samo jedan oblik - "o".
Trenutno je na internetu vrlo lako pronaći knjigu, rečnik i prevodioca na krimskotatarski jezik. Stoga upoznavanje s njim neće biti veliko.rad. Ispod su neki primjeri standardnih fraza i riječi na ovom jeziku:
| ruski | krimski tatar |
| Zdravo | Selâm! / Meraba |
| Da | Ebet |
| Ne | Yoq |
| Kako si? | İşler nasıl? |
| Hvala! | Sağ oluñız! |
| Izvini | Afu etiñiz |
| Doviđenja! | Sağlıqnen qalıñız! |
| Otac | baba |
| Majka | ana |
| Veliki brat | ağa |
| Velika sestra | abla |
| Sky | kök, sema |
| Zemlja | topraq, yer |
