Ruski jezik je poznat po svom leksičkom bogatstvu. Prema "Velikom akademskom rječniku" u 17 tomova, sadrži više od 130.000 riječi. Neki od njih su maternji ruski, dok su drugi posuđeni u različitim vremenskim periodima iz različitih jezika. Posuđeni rečnik čini značajan deo ruskog rečnika.
Porijeklo riječi
Ruski pripada istočnoslovenskoj porodici jezika. U lingvistici postoji mišljenje da je u početku postojao jedan indoevropski jezik. Postao je osnova za formiranje panslavenskog ili praslovenskog, iz kojeg je kasnije nastao ruski.
Dalje, pod uticajem društvenih i kulturnih faktora, u vokabular su počele prodirati nove riječi koje su nam došle iz brojnih jezika. Uobičajeno je izdvojiti maternji ruski i pozajmljeni vokabular.
Primordijalna formacija
Originalni vokabular uključuje indoevropske i opšteslovenske lekseme, kao i istočnoslovenski sloj i riječi koje se nazivaju pravi ruski.
indoevropski sloj
Indoevropske riječi bile su u jeziku čak i prije raspada etničke indoevropske zajednice, koji se dogodio oko kraja neolita.
Indoevropske lekseme uključuju:
- Riječi koje ukazuju na stepen veze: "majka", "ćerka", "otac", "brat".
- Imena životinja: "ovca", "svinja", "vol".
- Biljke: "vrba".
- Hrana: "kost", "meso".
- Radnje: "uzmi", "vodi", "vidi", "naredi".
- Kvalitete: "trošno", "bos".
Zajednički slovenski sloj
Zajednički slovenski vokabular formiran je prije VI vijeka. n. e. Ove riječi su naslijeđene iz jezika slovenskih zarobljenika, koji su živjeli na teritoriji između gornjih tokova Zapadnog Buga, Visle i Dnjepra.
Uključuje:
- Nazivi biljaka i žitarica: "hrast", "lipa", "javor", "jasen", "rovan", "grana", "bor", "kora", "grana".
- Kulturne biljke: "ječam", "proso", "smreka", "grašak", "pšenica", "mak".
- Nazivi kućišta i njegovih komponenti: "kuća", "sprat", "sklonište", "nadstrešnica".
- Namirnice: "sir", "mast", "kvas", "žele".
- Imena ptica (šumskih i domaćih): "peao","guska", "vrana", "vrabac", "slavuj", "zvorak".
- Nazivi alata i procesa: "tkanje", "rezanje", "šatla", "motika".
- Radnje: "lutati", "dijeliti", "mumble".
- Privremeni koncepti: "proljeće", "zima", "večer".
- Kvalifikacije: "komšija", "veseo", "zao", "privržen", "bled", "glup".
Prema N. M. Shanskyju, oni zauzimaju oko četvrtinu riječi koje najčešće koristimo u svakodnevnom životu i su srž ruskog jezika.
Stari ruski rečnik
Staroruski ili istočnoslovenski sloj vokabulara uključuje reči koje su nastale u jeziku istočnih Slovena u 6.-7. veku. Ovo su riječi uključene u ukrajinski i bjeloruski jezik - ona plemena koja su kasnije formirala Kijevsku Rus.
Ovo uključuje riječi za označavanje:
- Svojstva i kvalitete objekata i radnji: "dobro", "sivo", "tutnjavo", "tamno", "vidno", "plavo", "gusto", "jeftino".
- Radnje: "fidget", "chill", "excuse", "ljuljanje", "kuhanje".
- Oznake porodičnih veza: "ujak", "nećak", "poćerka".
- Svakodnevni koncepti: "groblje","konop", "korpa", "samovar", "žica".
- Imena nekih ptica i životinja: vjeverica, bibr, mačka, kuna, čavka, zeba, poskok.
- Usmene oznake brojeva: "devedeset, četrdeset".
- Žetoni za označavanje vremenskih perioda i koncepata: "sada", "danas", "poslije".
stvarne ruske riječi
Ispravno ruske riječi uključuju riječi koje su ušle u upotrebu nakon formiranja jezika velikog ruskog naroda, odnosno od 14. vijeka, a potom i ruskog u 17. vijeku.
Ovo uključuje:
- Nazivi kućnih predmeta: "tapeta", "vrh", "vilica".
- Proizvodi: "džem", "kolač", "kulebjaka", "punjeni kupus".
- Fenomeni prirode: "mećava", "loše vrijeme", "ledeni led", "nabujanje".
- Biljke i voće: "Antonovka", "žbun".
- Predstavnici životinjskog svijeta: "rook", "desman", "chicken".
- Radnje: "utjecaj", "iskorijeni", "rijetko", "razboj", "coo", "kriv".
- Znakovi: "ispupčen", "mlohav", "mukotrpno", "ozbiljno", "brzo", "u stvarnosti".
- Nazivi apstraktnih pojmova: "prevara", "šteta","iskustvo", "urednost", "oprez".
Jedan od znakova zapravo ruskih riječi je prisustvo sufiksa "-ost" i "-stvo".
Pozajmice
Pozajmljeni rečnik je podeljen u dve velike grupe:
- Riječi iz srodnih slavenskih jezika.
- Žetoni sa neslavenskih jezika.
Strane reči su čvrsto ušle u rečnik ruskog jezika zbog kulturnih i političkih veza, trgovinskih i vojnih odnosa sa drugim državama. U velikom broju slučajeva su se asimilirali, odnosno prilagodili normama književnog jezika i postali uobičajeni. Neki od njih su tako čvrsto ukorijenjeni u našem leksikonu da ne možemo ni zamisliti da oni zapravo nisu domaći Rusi.
Istina, pozajmice su bile dvosmjerne - i drugi jezici su popunili vokabular našim leksemima.
Crkvoslovenski rečnik
Pozajmice iz slovenskih jezika dešavale su se u različitim vremenskim periodima.
Najraniji sloj bio je staroslavenski ili crkvenoslovenski pozajmljeni vokabular na ruskom. Slovenski narodi su ga koristili kao pisani književni jezik za prevođenje crkvenih knjiga i širenje hrišćanstva u slovenskim zemljama. Zasnovan je na jednom od starobugarskih dijalekata, a Ćirilo i Metodije se smatraju njegovim tvorcima. U Rusiji se staroslovenski jezik pojavio krajem 10. veka, kada je prihvaćeno hrišćanstvo. Tada počinjebrz razvoj pozajmljenog vokabulara.
Staroslavenske lekseme uključuju:
- Crkveni izrazi: "sveštenik", "žrtva", "krst".
- Apstraktni koncepti: "moć", "pristanak", "milost", "vrlina".
I mnoge druge riječi: "usta", "obrazi", "prst". Možete ih prepoznati po brojnim karakteristikama.
Znakovi staroslavenstva
Ističu fonetske i morfološke karakteristike staroslavenizama, pomoću kojih možete brzo izračunati pozajmljeni vokabular.
Fonetski se odnosi na:
- Nepotpuni glas, odnosno prisustvo u riječima "–ra-" ili "-la-", "-re-" ili "-le-" umjesto uobičajenih "-oro-" i " -olo-", " -ovdje-" i "-jedva-" unutar istog morfema, najčešće, korijena. Na primjer: "kapija", "zlato", "string" - "kapija", "zlato", "red".
- "Ra-" i "la-", zamjenjujući "ro-", "lo-" kojim riječ počinje. Na primjer: "jednako" - "glatko", "top" - "čamac".
- Kombinacija "zhd" umjesto "zh": "hodanje", "vožnja".
- "Ŝ" umjesto ruskog "h". Na primjer: "paljenje" - "svijeća".
- Naglašeno "e" ispred tvrdog suglasnika umjesto ruskog "e" ("o"): "nebo" -"nebo", "prst" - "naprstak".
- "E" na početku riječi, umjesto ruskog "o": "esen" - "jesen", "ezero" - "jezero", "jedinica" - "jedan".
Morfološke karakteristike:
Prefiks "gore-", "od-", "kroz-", "pre-": "vratiti", "izliti", "izbaciti", "oboriti", "pasti dolje", " pretjerano", "preziri", "namjerno".
Sufiksi "–stvi(e)", "-h(s)", "-zn", "-te", "-usch-", "-yusch-", "-ash-", "-box-": "prosperitet", "stalker", "život", "pogubljenje", "bitka", "znalački", "ležeći".
Dijelovi složenih riječi "dobro-", "bog-", "zlo-", "žrtva-", "jedan-": "milost", "bogobojazni", "zlobodni", "dobronamjerni ", " uniformnost", "žrtvovanje".
Pozajmljeni vokabular vezan za staroslavenstvo ima stilsku konotaciju svečanosti ili ushićenja. Na primjer, uporedite riječi kao što su "shore" ili "shore", "drag" ili "drag". Takve riječi su češće u prozi i poeziji i ukazuju na epohu o kojoj je riječ.rad. Oni mogu okarakterizirati likove tako što će ući u njihov govor.
U nekim delima 19. veka korišćeni su za stvaranje ironije ili satire, humora.
Darovi slovenskih jezika
Najpoznatije pozajmljene riječi u vokabularu ruskog jezika iz poljskog, takozvani polonizmi, prodrle su u naš jezik oko 17.-18. Ovo uključuje:
- Nazivi stanova: "apartman".
- Vozila i njihovi dijelovi: "kočija", "koze".
- Kućanski predmeti: "predmeti".
- Odjeća: "jakna".
- Vojni izrazi: "vahmister", "husar", "pukovnik", "regrut".
- Radnje: "farbanje", "crtanje", "promiješaj".
- Nazivi životinja i biljaka, proizvoda: "zec", "badem", "džem", "voće".
Reči kao što su "brynza", "deca", "hopak", "bagel" prešle su sa ukrajinskog jezika na ruski.
Grezisms
Grčke riječi počele su prodirati u ruski jezik u periodu zajedničkog slovenskog jedinstva. Najranije pozajmice uključuju svakodnevne pojmove: "kotlić", "hleb", "krevet", "posuda".
Od 9. veka, posle krštenja Rusije, počinje period kulturnih odnosa Rusije i Vizantije, u isto vreme oni ulaze u leksikon:
- Religijski pojmovi i koncepti:"anđeo", "demon", "mitropolit", "arhiepiskop", "ikona", "kandilo".
- Naučni termini: "filozofija", "istorija", "matematika", "gramatika".
- Veliki broj svakodnevnih koncepata: "kada", "fenjer", "bilježnica", "kada".
- Nazivi flore i faune: "kedar", "krokodil", "čempres".
- Veliki broj termina iz nauke i umjetnosti: "ideja", "logika", "anapaest", "trohej", "plašt", "stih".
- Lingvistička terminologija: "rečnik" i "leksikologija", "antonim" i "homonim", "semantika" i "semaziologija".
latinizmi
Latinski izrazi su uglavnom ušli u ruski jezik u periodu od 16. do 18. veka, značajno dopunivši leksički sastav u oblasti društvene, političke i naučne i tehničke terminologije.
Ovo su termini koji se koriste u većini jezika: "republika", "proletarijat", "revolucija", "diktatura", "meridijan", "minimum", "korporacija", "laboratorij", "proces".
turcizmi
Iz turskih jezika (avarski, pečeneški, bugarski, hazarski) posuđene su sljedeće riječi: "biser", "jerboa", "idol", "perle", "pero trava".
Većina turcizama došla nam je iz tatarskog jezika: "karavan", "gomila", "karakul", "novac", "riznica", "dijamant", "lubenica", "suvo grožđe", " čarape", "cipela", "škrinja", "ogrtač", "rezanci".
Ovo takođe uključuje nazive rasa i boje konja: "roan", "zaliv", "braon", "braon", "argamak".
skandinavski trag
Relativno mala količina ruskog vokabulara pozajmljenog iz skandinavskih jezika. U osnovi, to su riječi koje označavaju kućne predmete: "sidro", "kuka", "škrinja", "bič", kao i vlastita imena: Rurik, Oleg, Igor.
njemačko-romanski odnosi
Postoji dosta posuđenih riječi iz njemačkog, holandskog, engleskog, španskog, italijanskog i francuskog:
- Primjere pozajmljenog rječnika iz njemačkog, često možete čuti od vojske. To su riječi kao što su "kalar", "bolničar", "štab", "stražarnica", "junker".
- Ovo takođe uključuje uslove trgovinske sfere: "račun", "voznina", "pečat".
- Koncepti iz oblasti umjetnosti: "pejzaž", "štafelaj".
- Svakodnevni vokabular: "kravata", "breekle", "djetelina", "spanat", "dlijeto", "radni sto".
- Za vrijeme vladavine Petra I, leksikon uključuje brojnautički izrazi iz holandskog jezika: "tack", "zastava", "skiper", "mornar", "kormilo", "flota", "drift".
- Imena životinja, nama poznatih predmeta: "rakun", "kišobran", "bonet".
Engleski jezik nam je dao riječi kao što su "čamac", "jahta", "škona", koje se odnose na pomorstvo.
Pozajmljeni su i društveni, svakodnevni pojmovi, tehnički i sportski termini: "borba", "reli", "tunel", "tender", "udobnost", "džin", "grog", "puding", "fudbal", "hokej", "košarka", "finiš".
Od sredine XVIII-XIX počinje pozajmljivanje iz francuskog. Ovo je noviji pozajmljeni rečnik.
Ovdje vrijedi istaknuti sljedeće grupe:
- Kućanstveni artikli: "medaljon", "prsluk", "kaput", "čarape", "wc", "korsaž", "veo", "čorba", "marmelada", "kotlet".
- Nekoliko riječi iz oblasti umjetnosti: "igra", "glumac", "reditelj", "preduzetnik".
- Vojna terminologija: "napad", "eskadrila", "kanonada".
- Politički izrazi: "parlament", "skupština", "eksploatacija", "demoralizacija".
OdItalijanski je došao:
- Muzički izrazi: arija, tenor, sonata, kavatina.
- Nazivi hrane: "pasta", "vermicelli".
Španske posuđene riječi kao što su serenada, gitara, karavela, cigara, paradajz, karamela.
Danas je upotreba pozajmljenog vokabulara iz germano-romanskih jezika u svakodnevnom životu za nas uobičajena pojava.
Zaključak
Autohtoni i posuđeni vokabular čine vokabular ruskog jezika. Formiranje jezika je prilično dug proces. Tokom svog razvoja, ruski je popunio niz leksema iz raznih jezika. Neke posudbe su se dogodile tako davno da ne možemo ni zamisliti da riječ koju tako dobro poznajemo nije izvorno ruska.
