Morfemski sastav riječi tokom razvoja jezika nije uvijek ostao nepromijenjen. Historijske transformacije koje su se desile u jeziku snažno su se odrazile u temeljima. Morfemski sastav se promijenio kao rezultat djelovanja određenih procesa, o čemu ćemo govoriti u ovom članku.
Istorijska promjena baze
Glavni element tvorbe riječi u savremenom ruskom jeziku je osnova, izvedena i neizvedena. Način njegovog formiranja u toku istorije razvoja jezika pretrpeo je promene. A u nekim slučajevima se čak i morfemski sastav riječi promijenio. U osnovi su mnoge morfeme izgubile svoje značenje. Uzmimo primjer. U osnovi riječi zapad morfem je prethodno dobio značenje prefiksa. Izgubila ga je tokom istorije. Tako se baza pretvorila u nederivat.
Više o promjeni morfemskog sastava
Morfemski sastav riječi nije se nužno mijenjao tokom istorije, kao u gornjem primjeru. Samo u nekim slučajevima se može govoritiovo. U savremenom jeziku mnoge su riječi podijeljene na morfeme na isti način kao u prošlosti. Ali danas ima mnogo primjera kada gube vezu s izvornom osnovom od koje su nastali. Osim toga, može se dogoditi da riječ počinje korelirati samo s dijelom generirajuće osnove, a ne s njim u cijelosti. Morfemski sastav u ovim slučajevima je promijenjen. Hajde da razgovaramo o razlozima zbog kojih dolazi do ovakvih transformacija.
Razlozi za promjenu morfološkog sastava
Prvo, leksička značenja osnova, koja su prethodno bila u korelaciji kao generirajuća i izvedenica, postaju različita. Na primjer, u ruskom jeziku danas ne postoji semantička korelacija riječi kao što su trijem (dio kuće) i krilo (ptice), jer se trenutno razlikuju po značenju. Međutim, u staroruskom je to primijećeno. Korelacija ovih riječi nije u korelaciji kao izvedenica i generirajuća.
Još jedan razlog zašto se uočavaju promjene u morfemskoj strukturi je zvučni sastav riječi, koji također ne ostaje uvijek nepromijenjen. Navedimo primjere. Riječi omotač, jastučnica, veo, oblak, školjka imaju isti korijen, ali imaju različitu morfološko strukturu. Derivatne osnove - koverta (envelop-iva-t), jastučnica (on-drag-to-a), drag (on-drag-a). A oblak i školjka su postali nederivati, jer im se osnova promijenila zbog gubitka zvuka "in". Moderni i istorijski morfemski sastav riječi, dakle, nije isti u ovim slučajevima.
Drugi razlog je gubitak srodnih riječi ili korelativnih generirajućih korijena iz rječnika. Evo nekoliko primjera neizvedenih osnova koje se mogu dati u modernom ruskom - kočijaš, vitlo, košulja. Korelativne izvedenice osnove su sada ispale iz rječnika (yam - stajalište na cesti; labud - osovina sa ručicom; rub - komad tkanine).
Savremeni i istorijski morfemski sastav reči u nekim slučajevima se ne poklapa zbog uticaja produktivnog tipa strukture na strukturu reči etimološki izolovanih, odnosno neproizvodnih tipova. Na primjer, kišobran je stranog jezika. U početku se ova riječ shvatala kao korijen. Međutim, s vremenom, po analogiji s ruskim riječima usta, konjski rep, itd., počeo se dijeliti na temelj kišobran- (neizvod) i sufiks -ik.
Uočene istorijske promjene u morfemskom sastavu riječi u određenim slučajevima nazivaju se komplikacijom, ponovnom razgradnjom i pojednostavljenjem osnove. Hajde da pričamo o svakom od njih.
Pojednostavljenje
Ona predstavlja transformaciju u nederivat izvedenog temelja riječi. U ovom slučaju, potonji gubi svoju artikulaciju u morfeme. Pojednostavljenje igra važnu ulogu u jeziku. Zahvaljujući njemu, obogaćen je korijenskim neizvodnim riječima. U jeziku se pojavljuju novi centri tvorbe riječi. Primjeri: uspjeh - uspješan, itd., brzoplet, brzoplet, itd., pjevati - zreo, itd. S druge strane, zahvaljujući pojednostavljenju, sufiksi za građenje riječi postaju neproduktivni. Ponekad se primećujenjihov potpuni nestanak, što dodatno mijenja morfemski sastav. Primjer: u korijenima riječi star, ljubazan, koje su neizvedene u savremenom jeziku, sufiks -r- nije izdvojen. Isti sufiks je ispao u riječi brat.
Razlog za pojednostavljenje
Osnove riječi sramota, crvena, palata doživjele su pojednostavljenje. Postale su nederivativne jer su u procesu upotrebe izgubile značenjske veze sa riječima od kojih su nekada nastale. Primjeri: sramota - budna, crvena (boja) - ljepota, palata - dvorište.
Morfemski sastav delova govora se promenio usled fonetskih procesa u korenima sledećih reči: šarenilo, veslo, pokojnik. Izgubili su vezu sa osnovama iz kojih su nastali, a pojedine morfeme su prestale da se izdvajaju (šaren - pisati, veslati - nositi, pokojnik - spavati).
Razlozi koji dovode do pojednostavljenja mogu djelovati istovremeno, ukrštati se. Kao rezultat svih ovih procesa, moderni i istorijski morfemski sastav se ne poklapaju. Na primjer, nedostatak korelacije između jezgra - hrana - otrov, zvuk - zvonjava, veze - čvor - sjedinjenje - jezik - rezultat je ne samo semantičkog jaza uočenog između ovih riječi, već i rezultat fonetskih promjena koje imaju dogodilo u njihovim bazama.
Rekompozicija
Redekompozicija je preraspodjela pojedinačnih morfema unutar riječi, što dovodi do činjenice da osnova (preostala izvedenica) u svom sastavu ističe druge morfeme. Tako, na primjer, živa bića, žar imaju sufiks -part (a ne -ost), akorazgovarati o živim riječtvornim vezama. Činjenica je da se pridjevi od kojih su formirani (živ, vruć) ne koriste u modernom jeziku. Sufiks -ost- u odnosu na sufiks -ost- je izvedenica. To je kombinacija sljedeća dva sufiksa: - n, koji je odsječen od osnove pridjeva, i - awn.
Formacija od -ost izvedenice -nost je izraz neobičnog procesa koji prati ponovnu dekompoziciju baza u ruskom jeziku. Sastoji se u činjenici da jedan element tvorbe riječi apsorbira drugi, ili u rastvaranju jednog ili drugog od njih u korijenu. Na primjer, u osnovi štapa možemo izdvojiti sufiks -lisch-, koji uključuje još jedan, -l-. Posljednji sufiks se odnosi na riječ bit, izgubljenu u modernom jeziku.
Ponovna ekspanzija također može biti između korijena i prefiksa. Na primjer, u glagolu ukloniti, nekada je postojao prefiks sn- i sljedeći korijen -i-. Danas se ova riječ dijeli na sljedeći način: s-nya (t).
Vrijednost ponovnog razlaganja
Proces ponovne dekompozicije obogaćuje jezik činjenicom da se pojavljuju novi obrasci tvorbe riječi i afiksi, koji vremenom postaju produktivni. Najčešće se novi sufiksi formiraju na ovaj način: - bodova- (troškovi-bodovi-a), -ink- (prašina-mastila-a), -nost (suština). Prefiksi (bez-, ne-bez-, under-) se pojavljuju mnogo rjeđe, koji su rezultat spajanja dva druga prefiksa (bez-will, ne bez talenta, under-look).
Analogija
Različite vrste analogija se vrlo često koriste za ponovno razlaganje i pojednostavljenje temelja. Ispod poslednjegPodrazumijeva upoređivanje oblika jedne riječi s oblicima druge, gramatički povezane. Zahvaljujući tome, istorijski morfemski sastav riječi često je podložan promjenama. Analogija je prirodan proces koji se posmatra u jeziku. Neproduktivni tipovi oblika i tvorbe riječi, po svom djelovanju, upodobljavaju se s određenim produktivnim tipovima oblika i riječi. Istovremeno se gubi nekadašnja artikulacija u morfeme ili njihov derivatni karakter.
U modernom ruskom, brojni oblici duguju svoje porijeklo djelovanju analogije. Konkretno, to su završeci imenica srednjeg i muškog roda -ah, -ami, -om (sel-ah, house-ah, house-ami, village-am). Pojavili su se kao rezultat djelovanja analogije oblika imenica ženskog roda (knjige-am - stol-am, a ne stol-om). Njegov rezultat je bila ponovna dekompozicija osnove (umjesto book-m - knjige). Ovako se promijenila historijska morfemska kompozicija.
Reč otvoren je nastala od korena lopov. Ovo se dogodilo preko prefiksa od-. Na ovu riječ utjecala je druga - stvoriti. Kao rezultat analogije otvorenog za stvaranje, prva osnova je doživjela re-dekompoziciju. Počela je da se shvata kao tvorba sa prefiksom o-. Tako se u jeziku pojavila nova osnova za tvorbu riječi (pretvoriti, prekomjerno stvoriti, rastvoriti, itd.).
Komplikacija
U nekim slučajevima, djelovanje analogije ili pojavljivanje riječi koje su povezane s nederivacijskim korenom dovodi do komplikacije potonjeg. Zbog toga postaje derivat, odnosno počinje segmentirati.
Proces komplikacije je suprotan procesu pojednostavljenja koji mi razmatramo. Ovo je transformacija u derivativnu osnovu onoga što je ranije bilo nederivativno. Konkretno, riječ graviranje, koju je ruski posudio iz francuskog, u početku je shvaćena kao neizvedena. Ali nakon što su se kasnije u sistemu našeg jezika pojavile pozajmice gravera i gravure, „postao je složeniji“. Ova riječ je postala izvedenica. U njemu se ističe korijen grav-, kao i sufiks -ur-. Mnoge posuđene riječi pretrpjele su slične promjene. Na primjer, anarhija, grčkog porijekla, nekada je imala nederivativnu osnovu. Međutim, zbog činjenice da je jezik bio povezan s njenim anarhistom, anarhistom, anarhistom itd., počela je da se dijeli. Tako je nastala neizvodna osnova anarh-, kao i sufiks -i j-.
Morfemsko preklapanje
Ističe se, pored navedenih pojava, i nametanje morfema. Nastaje kada se dijelovi onih koji su spojeni poklapaju. Na primjer, to je moguće između osnove i sufiksa (Dinamo - Dinamo + ovca; Sverdlovsk - Sverdlovsk + nebo). Međutim, ne može doći do preklapanja kada su u pitanju korijen i prefiks (Irtysh, Trans-Amur).
Sve navedene promjene u strukturi riječi (komplikacija, ponovna dekompozicija, simplifikacija) ukazuju da se morfemski sastav mijenjao u procesu istorijskog razvoja jezika. Sve ove promjene proučava etimologija. U zaključku, recimo nekoliko riječi o njoj.
Etimologija
Etimologija je proučavanje porijekla različitih riječi. Njihovo porijeklo može se utvrditi etimološkom analizom. Omogućava da se saznaju istorijske veze tvorbe riječi, kakva je bila početna morfemska struktura određene riječi, kao i razloge zašto se promijenila od svog nastanka.
